Strukovna škola vs. gimnazija – koju srednju školu odabrati

Podijeli prijateljima!
Share On Facebook
Share On Twitter
Share On Google Plus
Share On Linkedin
Share On Pinterest
Share On Reddit
Share On Stumbleupon
Share On Youtube

S obzirom na veliki broj upita koje zaprimamo vezano uz prebacivanje iz jedne u drugu srednju školu, pri čemu je često riječ o promjenama između strukovnih škola i gimnazija, u nastavku donosimo nekoliko razloga za i protiv odabira neke škole. Nadamo se će ti to barem malo pomoći kod donošenja odluke i odabira: strukovna srednja škola ili gimnazija – pitanje je sad.

Gimnazija – DA

1. Jednak naglasak na jezicima te prirodnim i društvenim znanostima – široki raspon znanja

Gimnazije su općenito poznate po tome što u svom program imaju veliki broj različitih predmeta što znači da nude široko obrazovanje iz različitih područja. Cilj gimnazije je priprema učenika za upis na studij, pa tako gimnazijalci mogu jednako konkurirati za upis na različite studije, od građevine, stranih jezika, društvenih i humanističkih znanosti sve do studija povezanih s umjetnošću.

2. Jako dobra priprema za polaganje države mature

Učenici koji razmišljaju o nastavku obrazovanja često biraju gimnazijski program ponajviše zbog dobre pripreme za državnu maturu, a koja je preduvjet za upis na studij.

3. Odgađanje odluke o tome što želiš raditi

Odgađa donošenje konačne odluke o tome „što želiš biti kad odrasteš“ na dodatne 3.5 godine. Neki učenici odluku o tome što žele biti/raditi/studirati donesu tek u 4. razredu, dok neki tijekom školovanja odluče što žele studirati. U svakom slučaju, imaju dovoljno vremena za promisliti o svemu i donijeti odluku.

4. Položena matura vrijedi i kasnije

Uz položenu državnu maturu i široko znanje koje učenici steknu u gimnaziji, neki bez većih teškoća promijene studij i odluče upisati nešto sasvim drugo. Također mogu kasnije ponovno upisati neki studij, naravno uz obvezu polaganja prijemnih i drugih ispita koji su preduvjet za upis.

Gimnazija – NE

1. Samo jedna stepenica u obrazovanju.

Nakon završetka gimnazije učenici nemaju zanimanje, te da bi ga stekli i konkurirali na tržištu rada neophodno je da upišu i završe studij.

2. Učiš predmete koji te nikako ne zanimaju, a istovremeno su ti važni

Moraš učiti i one predmete koje ne voliš ili ti ne idu, a ocjene iz tih predmeta su također važne kod upisa na studij.

3. Ako ne upadneš na faks ili odlučiš ne studirati, imaš ograničene mogućnosti zapošljavanja

Odustanak od studija (prije završetka barem preddiplomskog studija) znači da i dalje nemaš zanimanje s kojim se možeš prijaviti na burzu rada, odnosno nema kategorije zanimanja s kojom bi se prijavio/la na natječaj. Učenici koji završe gimnaziju i ne upišu faks mogu raditi na radnim mjestima kao što su: prodavač, pomoćni konobar, administrativni radnik i slično. Ako ti se takvi poslovi ne sviđaju, predlažemo da razmisliš o prekvalifikacijama koje nudi HZZO.

Laptop, Woman, Education, Study, Young, Computer
Preuzeto s: https://pixabay.com/

Strukovna škola – DA

1. Dobra priprema za rad i tržište rada

Gotovo sve strukovne škole tijekom školovanja imaju obaveznu praksu na kojoj učenici imaju priliku „raditi“ i testirati je li to posao za njih ili ne. Isto tako imaju super prilike za dodatno učenje, upoznavanje poslodavaca i vježbanje, koje im može dobro doći na početku formalnog radnog odnosa. Strukovne škole pripremaju učenike za rad i konkurentnost na tržištu rada nakon završetka škole. Učenici koji su sigurno (ili su na tragu toga) što žele raditi, više ih zanimaju neka specifična zanimanja i vide se kao djelatnici u tom području, definitivno češće upisuju strukovne škole jer ih one pripremaju za specifično zanimanje i mogu tražiti posao čim završe školu.

2. Tijekom školovanja i školske prakse neki učenici dobe ponude za posao

Velika prednost prakse nije samo u dodatnom učenju i vježbanju već neki poslodavci ponude učenicima posao. Odnosno učenici koji se doista trude, pokažu interes i motivaciju za posao, a poslodavac treba nove radnike, često dobe ponude za posao što je i više nego dobro – osobito u današnje vrijeme kada je teško pronaći i zadržati posao.

3. Tijekom školovanja možeš zarađivati

Poznato je kako u nekim školama učenici na praksi dobivaju novac za to što rade, a to je i više nego dobra motivacija da nastave raditi i učiti.

4. Bez stresa oko državne mature

Učenici strukovnih škola koji odluče raditi nakon srednje ne moraju polagati državnu maturu. Oni koji dvoume oko nastavka obrazovanja mogu položiti maturu, a ako padnu maturu oni i dalje imaju svoje zanimanje – što je super.

5. Ako želiš studirati – možeš

Neki učenici strukovnih škola tijekom srednje toliko zavole to područje i „nađu se u njemu“ da odluče nastaviti obrazovanje, položiti maturu i upisati faks. I oni to mogu. Često mogu imati dobro dodatno predznanje iz nekih stručnih predmeta, što im može biti prednost što na izbornim predmetima na maturi, to i na prijemnim ispitima.

Electrician, Lego, Repair, Handyman
Preuzeto s: https://pixabay.com/

Strukovna škola – NE

1. Ako želiš studirati trebaš dodatne pripreme

Učenici nekih strukovnih škola koji žele upisati studij trebaju dodatne pripreme za polaganje državne mature, što iziskuje dodatno vrijeme, novac, trud i punooo motivacije. Naravno, ako je početna motivacija visoka i učenik točno zna da to želi, onda je početak lakši. Međutim, putem često zna padati razina motivacije, osobito kad u kraćem vremena treba savladati i nadoknaditi gradivo koje gimnazijalci uče kroz dulje vrijeme.

2. Znaš da želiš ići na faks, ali ti se ne da učiti, pa upišeš strukovnu srednju

To i nije toliko loše ako ćeš na kraju zapeti oko mature, ali neki učenici s vremenom požale što su upisali strukovnu školu tek tako, jer im se nije dalo učiti ili zato što je ekipa išla u tu školu.

3. Putovanje ili preseljenje u drugi grad

Neki srednjoškolski strukovni programi nisu dostupni u svim gradovima, pa učenici koji žele u tu školu moraju preseliti u drugi grad. Za neke je to prevelika odluka pa zbog toga mogu odustati, neki mogu odustati zbog financijskih razloga ili pak zbog tog što nisu spremni otići od obitelji itd. koji god razlog bio u pozadini on može sputati ili otežati odluku o upisu u tu strukovnu školu.

Za kraj želimo istaknuti da koju god odluku doneseš oko toga što ćeš upisati/odabrati,uvijek se možeš predomisliti i prebaciti se u drugu školu. Strukovna srednja škola ili gimnazija – dosta teško pitanje, zato ti želimo ti puno mudrosti prilikom odabira i sreće tijekom školovanja. 😊

Piše: Lorena Rukav, magistra socijalne pedagogije

Objavljeno: 7/2/2022

Označi koliko ti se članak svidio:

Click to rate this post!
[Total: 2 Average: 5]

Leave a Reply

Your email address will not be published.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.