Podijeli prijateljima!
Share On Facebook
Share On Twitter
Share On Google Plus
Share On Linkedin
Share On Pinterest
Share On Reddit
Share On Stumbleupon
Share On Youtube

Vjerujemo da je iza tebe barem nekoliko svađi/prepirki s partnerom/prijateljem ili nekom drugom tebi važnom osobom. Svađe mogu ići različitim smjerom i završiti s happy endom ili pak prekidom. Način na koji pristupaš svađi, kako se ponašaš, način na koji komuniciraš itd. mogu igrati veliku ulogu u tome kako će se svađa završiti. Pri tome je jedno sigurno, ako često i tijekom duljeg perioda prakticiraš metodu zvanu „stonewalling“ tada je velika vjerojatnost da će veza završiti prekidom. Nastavi čitati i saznaj o što je točno stonewalling, kako ga prepoznati, zašto se pojavljuje, kakav utjecaj ima na vezu i u konačnici kako ga si pomoć/kako ga prevladati.

Stonewalling ili tko tu diže kamene zidove?

Stonewalling ili „postavljanje kamenog zida“ predstavlja oblik ponašanja u raspravi ili svađi pri čemu jedna strana odbija komunicirati ili surađivati s drugom, odnosno „postavi kameni zid“ u odnosu na sugovornika. Takav oblik ponašanja možemo nazvati i „tretman tišinom“. To zapravo znači da osoba šuti, odbija komunicirati/odgovoriti na pitanje, izbjegava kontakt očima, fizički se odmiče, udaljava i tako „bježi“ od razgovora. Ukratko, govorimo o sigurnom i tihom „ubojici“ veza i odnosa.

Prepoznavanjem takvog ponašanja u komunikaciji sugovornik/druga strana može biti jako frustrirana i ljutita jer ne može dobiti odgovor, ne može na konstruktivan način završiti razgovor ili diskusiju. Stonewalling može biti prepoznat i kao oblik prividnog stjecanja kontrole osobe koja šuti i time si daje na važnosti te na neki način vrši emocionalni pritisak (ucjenu) sugovornika. Ne trebamo posebno naglašavati kako takvo ponašanja tijekom duljeg vremenskog perioda dugoročno zasigurno dovodi do nezadovoljstva odnosom, a potom i do prekida ljubavne veze, prijateljstva itd.. 

Kako prepoznati stonewalling?

Možda ti prethodni opis zvuči poznati, ali nisi siguran je li to ono što ponekad doživljavaš. Uz osvještavanje vlastitog ponašanja u vezi, tijekom sukoba itd., obrati pažnju i na ponašanje sugovornika/partnera. U nastavku donosimo kratki popis nekih ponašanja koja su povezana s time, a na tebi je da promisliš o tome što prepoznaješ kod sebe ili druge strane:

  • Ignoriranje onog što druga osoba govori
  • Promjena teme kako bi se izbjegao razgovor o nečem neugodnom
  • Odlazak bez riječi
  • Pronalaženje načina zašto ne želi razgovarati
  • Odbijanje odgovora na pitanja
  • Optuživanje umjesto razgovora o aktualnom problemu
  • Korištenje odbijajućih gesti, npr. kolutanje očima ili zatvaranje očiju
  • Odbijanje preuzimanja odgovornosti za šutnju i izbjegavanje komunikacije
Picture Frame, Banner, Status Badge, Bubble, Tag, Shape
Preuzeto s: www.pixabay.com/

Zašto bi netko koristio stonewalling?

Stonewalling je ponašanje koje je između ostalog osoba može naučiti još u djetinjstvu. Pri tome mislimo na obrasce ponašanja koje su koristili roditelji ili druge važne osobe, a sve u svrhu održavanja „mira u kući“, u svrhu postizanja dominacije/moći nad drugim ukućanima/članovima obitelji. U tom pogledu možemo reći da netko pribjegava takvom ponašanju za vrijeme sukoba jer je tako naučio i/ili ne zna drugačije. Sreće je u tome što svoje ponašanje možemo mijenjati, učiti nove oblike ponašanja, pa nam to daje nadu u promjenu.

Kad osoba koristi stonewalling tijekom svađe, često ostavlja dojam da je riječ o namjernom i agresivnom ponašanju. Međutim, uglavnom je riječ o osobama koje se osjećaju nemoćno, imaju nisko samopoštovanje i koriste stonewalling kao obrambeni mehanizam, odnosno kompenzaciju za manje ugodne emocije. To objašnjenje ne opravdava ponašanje, ali ostavlja prostor za razumijevanje, osvještavanje, prihvaćanje i promjenu.  

S druge strane, postoje osobe koje se ponašaju po principu stonewallinga upravo kako bi zadobile kontrolu, omalovažavale, ponižavale i izmanipulirale sugovornika te ga tako kažnjavaju. U tom slučaju je riječ o namjerno izabranom ponašanju te bi sugovornik/druga strana svakako trebala razmisliti o daljnjim postupcima i savjetovanju sa stručnjacima jer sve navedeno upućuje na emocionalno zlostavljanje.

Kakav utjecaj stonewalling ima na vezu/odnos?

Kao što smo na početku naglasile, stonewalling ima dugoročno negativan i štetan utjecaj na vezu. Druga strana se može osjećati poniženo i/ili zlostavljano, može početi s preispitivanjem vlastite vrijednosti, nadograđivati ljutnju i frustraciju do stupnja eskalacije i izgovaranja stvari koje inače ne misli ili ne bi rekla. Vjerojatno će se osjećati ljutito, povrijeđeno, zbunjeno i neće znati kako nastaviti dalje u tom odnosu.

U svakom slučaju prakticiranje „tretmana tišinom“ djeluje razarajuće na vezu/odnos, smanjuje mogućnost komuniciranja i suradnje oko rješavanja problema. Svi vrlo dobro znamo da komunikacija u vezi/odnosu ima ključnu ulogu, a stonewalling upravo to svodi na minimum te djeluje toksično i zlostavljajuće.

See, Listen, Talk, Group, Not Hear, Don'T Listen
Preuzeo s: www.pixabay.com/

Kako poboljšati odnos?

Ako ti u sukobu prakticiraš stonewalling/šutnju/izbjegavanje razgovora prilikom svađe, svakako promisli o tome da najaviš izbjegavanje svađe i šutnju, ali pri tome kreni iz druge pozicije. Kad kažemo iz druge pozicije mislimo na to da razmisliš zašto ti treba malo tišine i predah od svega: da razmisliš o svemu, da se sabereš, da promisliš o problemu iz druge perspektive i slično. To možeš iskomunicirati riječima kao što su: „Treba mi kratka pauza“, „Nisam sad spreman suočiti se s time, daj mi malo vremena“, „Trenutno nisam ok s ovo temom, pa želim malo razmisliti“ itd.

Kao što vidiš, ovdje naglasak stavljamo na tebe, tvoje potrebe i razloge iz kojih se povlačiš i koji su sasvim u redu i prihvatljivi. Skroz je ok ponekad uzeti kraću stanku, „hladne glave“ promisliti o svemu i zatražiti razumijevanje za to. To je definitivno jedna od metoda kojom ćeš olakšati sebi i svom sugovorniku nošenje s nekom izazovnom situacijom, uz izbjegavanje ponašanja vezanih uz stonewalling (šutanja u svrhu pokušaj dominiranja, zadobivanja moći i manipuliranja).

Ako tvoj sugovornik u većoj mjeri pribjegava „građenju zidova“ i „tretmanu tišinom“, tada svakako imaj na umu da prisiljavanjem osobe na nešto na što u danoj situaciji i danim okolnostima nije spremna, definitivno neće završiti pozitivno. Svakako možeš pokušati razgovarati s tom osobom o razlozima koji su u podlozi takvog ponašanja, pitaj možeš li ti nekako pomoći, misli li da bi joj razgovor sa stručnjakom pomogao… Reci sugovorniku kako se osjećaš kad se tako ponaša, što misliš i kako bi se takva situacija mogla riješiti bez „građenja zidova“. U svakom slučaju prisiljavanje i forsiranje će rijetko kada dovesti do nečeg što će za oboje biti prihvatljivo i u redu. 

Uz navedene metode, uvijek postoji opcija odlaska na savjetovanje, bilo na pojedinačno/osobno savjetovanje ili partnersko. Nekada je lakše otvoriti se pred trećom osobom i razgovarati o poteškoćama, nego dubinski istraživati tu temu s partnerom. Kako god bilo, svaka metoda koja vodi ka međusobnom razumijevanju, prihvaćanju i rješavanju problema je dobrodošla i sigurno je dobar korak unaprijed. Odaberi ono s čime si ok, što je za tebe najbolje i za što misliš da će ti pomoći u prevladavanju problema.

Piše: Lorena Rukav, mag. socijalne pedagogije

Objavljeno: 14/06/2021

Koliko ti se naš članak svidio?

Click to rate this post!
[Total: 1 Average: 3]

Ako imaš dodatnih pitanja ili ti nešto nije dovoljno jasno, obrati nam se ovdje ili u komentaru ispod teksta!

Korištena literatura:

https://www.relate.org.uk/relationship-help/help-relationships/communication/stonewalling

https://www.verywellmind.com/coping-when-your-spouse-shuts-down-4097175

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.