sekasualno nasilje

Seksualno nasilje

Podijeli prijateljima!
Share On Facebook
Share On Twitter
Share On Google Plus
Share On Linkedin
Share On Pinterest
Share On Reddit
Share On Stumbleupon
Share On Youtube

U posljednje vrijeme se u medijima sve više piše i govori o seksualnom nasilju, uznemiravanju, odnosno napastovanju. Na žalost, riječ je o problemu koji je sve prisutan u društvu, a osobito među mladima, npr. studentima, mladim zaposlenicima itd..  U cilju dodatnog osvještavanja ovog problema, rušenja mitova i poticanjem žrtava da progovore o doživljenom nasilju ili uznemiravanju (kada za to budu spremne), u nastavku ćemo opisati o čemu je točno riječ, koje su potencijalne posljedice, najčešći mitovi te kako i gdje potražiti pomoć i podršku. Iako je riječ o temi o kojoj nam je neugodno razgovarati, često izbjegavamo čitanje takvih članaka i uvjeravamo sami sebe da se to ne događa ili se događa nekome drugome. Uzmi si vremena, pročitaj i razmisli, možda poznaješ osobu koja je žrtva i kojoj je potrebna pomoć.

Seksualno nasilje – definicija i oblici nasilja

Vjerojatno na spomen riječi seksualno nasilje i uznemiravanje imaš neku ideju o tome što to obuhvaća i kakvim oblicima ponašanja je riječ. No, da bi stvar bila još jasnija, donosimo definiciju Svjetske zdravstvene organizacije (2002) koja seksualno nasilje definira kao bilo koji seksualni čin, pokušaj ostvarivanja seksualnog čina, neželjeni seksualni komentar ili prijedlog koji je usmjeren protiv osobe i njezine seksualnosti, a koji može počiniti druga osoba bez obzira na odnos sa žrtvom ili situaciju u kojoj se nalaze. Specifičan je po upotrebi sile, prijetnje ili ucjene za ugrožavanje dobrobiti i/ili života same žrtve ili njoj bliskih osoba. Neki od oblika seksualnog nasilja su: verbalni prijedlozi, neželjeni pozivi, fizički dodiri, govor tijela, neprikladna pažnja, neželjene seksualne primjedbe i sl.

S druge strane, seksualno uznemiravanje je jedan od najčešćih oblika seksualnog nasilja. Na žalost to je upravo ona vrsta ponašanja koju često „toleriramo“ jer ne mora nužno uključivati fizički dodir, ali osobi je i dalje neugodno, osjeća se posramljeno i poniženo. Pri tome je najvažniji element moć – moć koju nadređena osoba ima nad žrtvom, npr. šef nad djelatnicima, profesori i asistenti nad studentima itd.. Neki od oblika seksualnog zlostavljanja su: prisilni dodiri tijela, dodirivanje intimnih dijelova tijela, prisiljavanje na masturbaciju, prijetnje i pritisci na seksualnu aktivnost i sl.

Iz definicija je vidljivo da kod seksualnog nasilja, odnosno uznemiravanja zapravo govorimo o različitim oblicima ponašanja koji ne moraju nužno uključivati spolni odnos – a to je upravo jedan od najčešćih mitova.

Međutim, jedan od najtežih oblika seksualnog nasilja je silovanje koje ostavlja teške traumatske posljedice kod žrtve. Silovanje uključuje vaginalnu, analnu ili oralnu penetraciju penisom i/ili objektima, odnosno uključuje spolni odnos.

seksualno nasilje
Preuzeto s: www.pexels.com

Posljedice seksualnog nasilja

Posljedice seksualnog nasilja su područje na koje je potrebno staviti veliki naglasak jer traju dugo, „obilježe osobu/žrtvu“, zbog doživljenog iskustva neki teško stupaju u odnose i veze s partnerima i slično. Riječ je o problemima koje moraš ozbiljno shvatiti, priznati si da oni postoje i ponuditi pomoć osobi koju poznaješ ili potražiti pomoć za sebe.

Fizičke posljedice

Riječ je o posljedicama koje su „vidljive“ jer mogu obuhvaćati modrice, ozljede na tijelu ili spolnim organima, zaraze spolno prenosivim bolestima i slično. One su definitivno znak za zabrinutost i alarm za traženje stručne pomoći i na njih je potrebno adekvatno reagirati.

Psihološke posljedice

Psihološke posljedice su one vrste posljedica koje „nisu vidljive“, ali ih osoba/žrtva osjeća i proživljava duboko u sebi. Svaka osoba može doživljavati različite psihološke posljedice, imati različite reakcije na traumatsko iskustvo… Pri tome želimo naglasiti kako ne postoji ispravan ili pravi način reagiranja – svaka žrtva reagira na svoj način i to je sasvim prihvatljivo.

Neke od psiholoških posljedica su:

  • noćne more/buđenje tijekom noći
  • strahovi – koji mogu prerasti u fobije
  • promjene u vjerovanju partneru/ici
  • problemi s koncentracijom
  • nizak osjećaj samopouzdanja
  • kronične psihičke i fizičke smetnje
  • promjena u doživljavanju sebe, slike o sebi
  • seksualni problemi
  • suicidalne misli
  • post-traumatski stresni poremećaj (više pročitaj na linku)
  • depresija
  • anksioznost

Socijalne posljedice

Socijalne posljedice se odnose na društveni život žrtve. Pri tome mislimo na izostanak pomoći, podrške i razumijevanja okoline, prijatelja, obitelji i žrtva se polako udaljava od njih, izostaju kontakti i susreti, osamljuje se, povlači te polako ostaje sama.

Društvo na žalost ponekad nastupa vrlo okrutno i stigmatizirajuće prema žrtvama. Žrtve koje prijave nasilje (govorimo o prijavi osobama koje nisu profesionalne na svom radnom mjestu) ili nekome u povjerenju ispričaju (prijatelju/ici koji to ispriča nekome drugome itd.) nekad budu „obilježene“, izolira ih se, upućuju im se neprimjereni komentari, naziva ih se pogrdnim imenom itd… Naravno da je riječ o vrlo neprimjerenim i ružnim oblicima ponašanja koje ne bismo željeli nikome, a ponajmanje žrtvama.

Ako u svojoj okolini imaš osobu kod koje možeš prepoznati neke od tih posljedica/problema/promjena u ponašanju, probaj s tom osobom razgovarati, pruži joj podršku i razumijevanje, potakni ju na traženje profesionalne pomoći i pokušaj joj dati do znanja da nije sama.

seksualno nasilje - posljedice
Preuzeto s: www.pexels.com

Najčešći mitovi

Mitove često nastaju u situacijama i kod pojava o kojima možda ne znamo dovoljno ili mislimo da znamo, a informacije koje imamo nisu točne/provjerene.

Skroz je ok imati mitove i predrasude o nečem o čemu ne znaš puno, ali isto tako je poželjno čitati, informirati se i na taj način pobijati sve te mitove. Neki od najčešćih mitova vezanih uz seksualno nasilje su:

Ako ne postoje ozbiljne ozljede na žrtvi, vjerojatno nije silovana. Žrtva nekad ne mora imati vidljive ozljede da bi bile žrtva
Seksualno nasilje se ne događa često. Prema brojnim svjetskim podacima, između 25% i 30% žena tijekom života doživi seksualno nasilje. To što je većina slučajeva neprepoznata i neprijavljena, ne znači da nasilja nema.
Ako osoba to doista želi, može spriječiti seksualno nasilje/zlostavljanje/silovanje. Počinitelji često koriste razne vrste prijetnji, ucjena i slično, čime žrtvu stavljaju u podređeni položaj, izazivaju strah, šok i ponekad „paralizu“ – ne mogu vikati od šoka.
Nekad je žrtva kriva za seksualno nasilje. Žrtva nikada nije kriva za seksualno nasilje, bez obzira na to kako se oblači, ponaša, kuda izlazi…Nitko ne želi biti silovan – krivnja je na počinitelju.
Najčešće siluju nepoznati muškarci. U velikom broju slučajeva su to muškarci kojeg žrtva poznaje, može biti i bračni partner. Najveći broj silovanja je počinjen od strane poznate osobe.
Muškarci ne mogu biti žrtve seksualnog nasilja. Muškarci također mogu doživjeti neželjeno ili prisilno seksualno iskustvo.
seksualno nasilje - pomoć
Preuzeto s: www.pexels.com

Gdje potražiti pomoć, kome se javiti?

Informiranjem, osvještavanjem, prihvaćanjem, otvorenim razgovorima, priznanjem i destigmatizacijom žrtava seksualnog nasilja došlo je do otvaranja raznih mjesta  na kojima žrtve mogu potražiti pomoć i podršku.

Među njima se ističe Centar za žrtve seksualnog nasilja u kojem se informacije, pomoć i podrška mogu dobiti telefonskim putem kao i osobnim dolaskom u Centar.

Ženska soba – centar za seksualna prava kreirao je web stranicu Sigurno mjesto na kojoj možeš pojedinačno po svakoj županiji pronaći mjesta na koja se možeš javiti za dobivanje informacija, pomoći i podrške.

Udruga roditelje KORAK PO KORAK pokrenula je kampanju za zaustavljanje seksualnog nasilja nad djecom, čime se stavlja dodatan na pomoć najranjivijoj skupini žrtava.

Osnovana je i Facebook grupa „Nisam tražila“ koja je posvećena svim ženama koje su žrtve bilo kakvog oblika seksualnog uznemiravanja. Žene mogu anonimno podijeliti svoja iskustva i dobiti podršku, razumijevanje i prihvaćanje od strane žena koje su prošle kroz isto ili slično iskustvo. Najveći naglasak je stavljen na spoznaju da nisu same.

Uz navedeno tu su i Centri za socijalnu skrb, Obiteljski centri, Domovi zdravlja, psiholozi, psihijatri, psihoterapeuti i mnogi drugi stručnjaci koji pružaju stručnu pomoć i podršku te mogu dati dodatne informacije žrtvama.

Na kraju svega želimo istaknuti da žrtve seksualnog uznemiravanja, silovanja ili nekog drugog oblika nasilja nisu krive, nisu same, postoje mjesta i stručnjaci kod kojih mogu potražiti pomoć, podršku i informacije. Prvi i najvažniji korak je skupiti hrabrost i reći nekome za događaj koji se dogodio i krenuti dalje prema nošenju s tim iskustvom. Uz navedeno, svatko za sebe najbolje zna kada je spreman/a progovoriti i kako se osjeća, bez da joj/mu to netko drugi nameće.

Napisala: Lorena Rukav, mag. socijalne pedagogije

Objavljeno: 01/02/2021

Koliko ti se naš članak svidio?

Click to rate this post!
[Total: 0 Average: 0]

Ako imaš dodatnih pitanja ili ti nešto nije dovoljno jasno, obrati nam se ovdje ili u komentaru ispod teksta!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.