prokrastinacija

PROKRASTINACIJA – zašto nepotrebno odgađaš izvršenje zadataka?

Podijeli prijateljima!
Share On Facebook
Share On Twitter
Share On Google Plus
Share On Linkedin
Share On Pinterest
Share On Reddit
Share On Stumbleupon
Share On Youtube

Prije ili poslije gotovo svatko barem “malo” ili na kratko odgodi izvršenje nekog zadatka, odgodi obavezu za kasnije, radije se bavi nečim drugim umjesto onim što je sada važno, pusti da dođe ono “pravo” vrijeme za obavljanje tog zadatka i slično. Svi ćemo se složiti da se treba odmoriti, treba odrediti prioritete i znati rasporediti obaveze, ali pitamo se gdje je tvoja granica u tome? Koliko toga si dozvoliš odgoditi, koliko vremena ti treba da se uhvatiš u koštac s nekim zadatkom i kada krećeš rješavati zadatak: 5 do 12 ili ipak nešto malo prije? Znaš li što je prokrastinacija?

Prokrastinacija – zanimljiva riječ u negativnom kontekstu

Iako riječ prokrastinacija možda ne zvuči toliko loše, ona ipak uz sebe veže negativno značenje jer predstavlja namjerno odgađanje izvršenja zadatka, ostavljanje za poslije/kasnije i bavljenje nečim drugim. Pri tome moramo istaknuti da to nije isto što i biti lijen, jer je lijenost povezana s manjkom aktivnosti, s nedostatkom volje da se nešto napravi itd. Kada osoba prokrastinira ona namjerno odabire odgađanje nekog zadatka jer zadatak percipira manje ugodnim, ne želi se suočiti s nečim što joj pobuđuje nelagodu prilikom čega je svijesna negativnih posljedica. Prema tome prokrastinacija je i više nego voljna, odabrana radnja, usprkos svijesti o negativnim posljedicama.

Kako sve možeš prokrastinirati?

Ako se svrstavaš u skupinu prokrastinatrora, tada sigurno već znaš što sve odgađaš. Pa tako osobe koje su sklone prokrastinaciji odgađaju različite aktivnosti: svakodnevne (čišćenje, pranje posuđa, pospremanje ormara…), učenje i pisanje zadaća, fizičke aktivnosti (slavna izreka: počinjem od ponedjeljka), aktivnosti vezane uz posao, odlazak liječniku itd.

Kad prokrastiniraš odgađaš neugodne zadatke na duže vrijeme, ali uglavnom ih odgađaš za sutra, pa kad dođe sutra, onda ponovno za sutra – i tako u krug. Takvo odlaganje svakako može dovesti do toga da se dodatno osjećaš neugodno jer stalno odlažeš zadatak koji i dalje treba riješiti.

Kako prokrastiniranje izgleda u svakodnevici?

Prije nego s vama podijelimo nekoliko savjeta kako prestati prokrastinirati, dat ćemo nekoliko primjera svakodnevnih situacija u kojima volimo odgađati obaveze.

– tijekom dana obavljaš zadatke koji ti ne predstavljaju prioritet (pospremaš sobu i organiziraš ormar do najsitnijih detalja, ali ne učiš za ispit ili kolokvij koji je za nekoliko dana);

– uhvatiš se kako čitaš e-mailove i poruke više puta i čak nakon toga ne znaš što ćeš s time, pa uzmeš pauzu koja traje duže od predviđenog (na primjer: umjesto 10-minutne pauze pogledaš pola sezone nove Netflixove serije);

– taman započneš nešto raditi što je jako važno i imaš kratak rok za to riješiti, ali ubrzo prestaješ jer je te ekipa zove na kavu;

– imaš mnogo važnih zadataka na to-do listi, ali nikako da ih kreneš rješavati, ili pak počneš od onih banalnih i totalno nebitnih (na primjer: planiraš outfit za sljedeći izlazak);

– umjesto da se baviš svojim poslom, radije se angažiraš oko drugih, pomažeš im itd. (nazoveš mamu i pitaš ako treba skuhati ručak umjesto nje ili ako sestra treba pomoć oko pisanja domaće zadaće – uglavnom sve samo da se ne baviš svojim poslovima);

– vječno čekaš onaj dan da kreneš s tim, “pravo vrijeme”, “dobro raspoloženje” („ajoj, opet pada kiša, baš sam loše volje, danas je dan stvoren za ležanje u krevetu i čitanje knjiga“).

Ono što je zajedničko svim ovim situacijama jest sljedeće:

1) razmišljamo na ovakav ili sličan način: Ovaj zadatak je za mene pretežak, ja nisam dovoljno sposoban/sposobna da to učinim. Što ako ne uspijem? Što ako razočaram svoje roditelje ili sebe?

2)kad mislimo na obavezu koju bismo najradijeodgodili osjećamo: strah, anksioznost, zabrinutost, nervozu, nesigurnost, nelagodu…

3) takve i slične emocije su popraćene tjelesnim reakcijama: lupanje srca, kratki dah, znojenje, škrgutanje zubima i slično

4) sve navedeno je neraskidivo povezano s našim ponašanjem: pokušamo pobjeći iz situacije ili izbjeći obavljanje zadataka na najrazličitije načine

Drugim riječima, prokrastinacija je začarani krug misli, emocija, tjelesnih reakcija i ponašanja koji međusobno uvjetuju i djeluju jedno na drugo.

Može li se prokrastinacija pobijediti?

Ipak, postoji i dobra vijest – budući da je prokrastinacija posljedica naše svjesne odluke, mi imamo moć svjesno odlučiti prestati prokrastinirati. Zvuči jednostavnije nego što jest, ali iz začaranog se kruga uz uložen trud stvarno može izaći.

Evo nekoliko savjeta kako to učiniti:

1) ukloni distraktore

Odloži mobitel u drugu prostoriju i ugasi zvuk na njemu, pospremi radni stol, učini svoj prostor urednim i pogodnim za dobru radnu atmosferu – ali nemoj na pospremanje stola potrošiti pola dana ?

2) samo počni raditi

Pokušaj napraviti popis najvažnijih obaveza ovog tjedna – ali stvarno najvažnijih (izaberi najviše tri zadatka). Zadaj si da svakom zadatku posvetiš 10 minuta dnevno – za tri zadatka to je ukupno 30 minuta tvog vremena (toliko uvijek možeš odvojiti ?). U tih 10 minuta zadatku se u potpunosti posveti – ukloni distraktore, koncentriraj se i duboko promišljaj o onome što radiš. Vjerojatnost da ćeš nakon 10 minuta htjeti nastaviti raditi na tom zadatku jest zaista velika. Najčešće je najteže samo početi raditi, a kad se dovedemo na “radnu temperaturu” sve ide puno brže i lakše.

3) probaj pomodoro metodu

Pomodoro metoda zasniva se na intervalima, ponavljanjima i serijama – slično kao i vježbanje. Najčešći oblik pomodoro metode jest sljedeći:

1 serija = 60 minuta

1 serija se dijeli na intervale = 25 minuta (radni interval) i 5 minuta (interval pauze)

Ponavljanje = ponovi seriju minimalno 2 put (dakle 60 minuta rada) poslije čega uzmeš veću pauzu (15 do 30 minuta)

I tako u krug. Prilikom korištenja pomodoro metode savjetujemo da koristite alarm na mobitelu ili pametnom satu (čak i za 5-minutne pauze!). Tijekom kratkih pauza se razgibajte, popijte vode, skuhajte čaj ili nešto prigriznite. Pokušavajte izbjegavati korištenje mobitela tijekom kratkih pauza. Također, ako vam se radni interval od 25 minuta čini previše napornim jer se ne možete toliko dugo koncentrirati, smanjite intervale, pa ih postepeno povećavajte.

4) primijeni Eisenhowerovu matricu

Kad želite produktivno iskoristiti svoje vrijeme cilj nije napraviti što je više moguće obaveza u što je manje moguće vremena – cilj je pametno organizirati svoje obaveze prema važnosti i hitnosti. U tome uvelike može pomoći Eisenhowerova matrica. Evo kako ona pomaže u pametnoj organizaciji:

Na list papira napiše svoju tipičnu “to-do listu”. Razvrstajte obaveze sa svog popisa u tablicu 2×2 kakva je prikazana na slici.

Na primjer:

1) test iz kemije za 2 dana

Njega ćeš smjestiti u gornje lijevo polje jer je jako hitno (test je za samo dva dana) i jer je jako bitno (želiš dobiti dobru ocjenu ili želiš to naučiti jer planiraš studirati nešto za što ti treba znanje iz kemije)

2) napisati domaću zadaću za sljedeći tjedan

Taj bi se zadatak mogao smjestiti u gornje desno polje – važno je, ali nije tako hitno kao učenje za test

3) vratiti knjigu u knjižnicu

Takva vrsta zadatka može se premjestiti u donje lijevo polje – obaveza je hitna jer rok posude istječe za 3 dana, ali nije toliko bitna da zahtjeva da joj se odmah u potpunosti posvetiš


Kad razvrstaš obaveze u tablicu, prati upute za svako polje sa slike. Na našim primjerima to bi izgledalo ovako:

1) odmah počni učiti za test iz kemije i posveti mu što više vremena

2) odredi kad ćeš točno napisati tu domaću zadaću i pridržavaj se tog rasporeda (u subotu u 10:00 ujutro počinjem pisati zadaću)

3) zamoli prijatelja iz razreda ako on može vratiti knjigu umjesto tebe ili to jednostavno obavi sam ako ne zahtjeva jako puno vremena

Preuzeto s: https://owaves.com/

Nadamo se da će vam savjeti iz članka barem malo pomoći u savladavanju prokrastinacije. 🙂

Piše: Lorena Rukav, mag. socijalne pedagogije

Objavljeno: 04/10/2021

Koliko ti se naš članak svidio?

Click to rate this post!
[Total: 0 Average: 0]

Ako imaš dodatnih pitanja ili ti nešto nije dovoljno jasno, obrati nam se ovdje ili u komentaru ispod teksta!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.