Kako postaviti granice u odnosima

Podijeli prijateljima!
Share On Facebook
Share On Twitter
Share On Google Plus
Share On Linkedin
Share On Pinterest
Share On Reddit
Share On Stumbleupon
Share On Youtube

Vjerujemo da ste čuli za granice u odnosima, pa tako i u vezama. Svi govore kako su one važne, dobre itd. Pitamo se – znaš li kako „postaviti granice“, kako one uopće „izgledaju“, kad ih treba postaviti u odnosu/vezi…

Da, znamo, bilo bi ti 100 puta lakše kad bi osobe oko tebe, pa tako i tvoja cura/dečko čitali tvoje misli, točno znali s čim si ok, a s čim ne i da nikad ne prijeđu tvoju osobnu granicu. Ah, kad bi barem sve bilo tako lako.

Granice – to nisu neka nepisana ili neizrečena pravila

Koliko god priželjkujemo da drugi točno znaju što mi želimo, a što ne, toliko je to nemoguće i neizvedivo. Prema tome, uzdaj se u sebe i svoje granice.

O osobnim granicama učimo i otkrivamo ih tijekom života, odrastanja i sazrijevanja, pa se tako neke od njih s vremenom izmjene – i to je ok. Granice je poželjno postavljati u svim odnosima u životu i često ih nesvjesno i postavljamo. Ali nekada nam granice u vezama i partnerskim odnosima predstavljaju problem, ne znamo od kuda krenuti. Kako ne bi bilo zabune oko razumijevanja pojma, granice definiramo kao jasnu liniju, ograničenje koje postavljamo u odnosu prema drugima, a u svrhu očuvanja mentalnog zdravlja i vlastite dobrobiti u odnosima. Ako ne želiš da netko prelazi tvoje granice, tada one moraju biti jasne, izrečene, definirane i naglašene. Samo tako možemo konkretno dati do znanja drugoj osobi kad nam je previše, kada se osjećamo previše napadnuto, umorno, „istrošeno“, zatrpano ili nešto drugo.

Vrste granica u odnosima

Svrha granica u odnosima je čuvanje tvojeg mentalnog zdravlja, tvoje dobrobiti, granice preveniraju dodatni stres i anksioznost itd. Kada ulazimo u neki odnos, bio on prijateljski, partnerski, poslovni – postavljanjem osobnih granica možeš „zaštiti sebe”, a ujedno i otvoriti dodatan prostor za bolje upoznavanje osoba. Otvorenost i iskrenost idu u prilog osjećaju ugode u samoj komunikaciji, osjećaju sigurnosti i ostavlja prostor da se međusobno slušate – u smislu da doista čujete ono što druga strana govori. Upravo zbog toga obrati pažnju na vrste granica i razmisli gdje i kako ih možeš koristiti.

Family, Social Distancing, Quarantine Bubble, Pandemic
Preuzeto s: https://pixabay.com/

Fizičke granice

Kao što sam naziv kaže, fizička granica se odnosi na tebe, tvoje tijelo, tjelesni dodir, razmak između osoba… Neki od primjera su rukovanje, držanje za ruku, grljenje, tapšanje po ramenu, maženje, poljubac. Riječ je o različitim razinama prisnosti pri čemu svatko za sebe određuje s čime je u redu u određenoj situaciji. Imaj na umu da uvijek trebaš dati do znanja kada ti nešto ne odgovara, kada ti je nešto previše i ne želiš ostvariti fizički kontakt te vrste.

Koliko god to zvuči neobično, neke osobe ne vole grljenje, pa tako ni tapšanje po ramenu i to je skroz ok – samo je potrebno reći što je za tebe u redu, a što ne. Isto se odnosi na osobni prostor – vjerujemo da ne voliš kad ti se netko unosi u lice, previše ti se približi i to te uznemirava. Poštuj osobni prostor druge osobe te joj svojim stavom i udaljenošću daj do znanja što je za tebe osobni prostor (nekima je to 0.5 m, nekima 1-2 m udaljenosti, a sad u doba korone za neke i više od 3 m 😉).

Osobne granice obuhvaća i slanje/primanje slika na kojima je osoba oskudno odjevena. Isto tako za nekog osobna granica znači da neće razmjenjivati nježnosti s partnerom tijekom obiteljskog ručka ili posjeta obitelji. Mladi u vezama često popuštaju svoje granice, pa tako „dozvoljavaju“ partneru da im „kopa po mobitelu“, gleda slike, čita poruke – iako nisu ok s time. Sve su to samo neki od primjera osobnih, ali i fizičkih granica i pri tome je vrlo važno reći na glas kad jesi, a kada nisi u redu s nečim. Ako ne znaš kako to reći, evo nekih primjera:

  • Nisam raspoložen/a za maženje.
  • Potreban mi je osoban prostor.
  • Imam pravo na privatnost, a to uključuje i moj telefon.
  • Ne želim i ne šaljem slike na kojima sam oskudno odjeven/a.
  • Nisam ok s time što me tapšaš po ramenu.
  • Ne volim kada me netko grli.
  • Nije mi ugodno kada se grlimo, ljubimo i mazimo pred mojim roditeljima.

Seksualne granice

Nikada nemoj prisiljavati curu/dečka na ljubljenje, maženje i spolne odnose dokle god druga strana na to nije u potpunosti spremna. Ako ti je doista stalo do druge osobe, vjerujemo da ćeš ju razumjeti i poštovati njezinu odluku oko intimnih odnosa.

Nekad ti se možda čini da nisi siguran/a što druga osoba želi, ne znaš „pročitati znakove“ koje ti daje, ali jedno je sigurno – ako je pitaš točno ćeš znati što misli. Uz to, možeš obratiti pažnju na neke od signala.

  • Nagneš se kako bi došlo do poljupca i druga osoba se povuče.
  • Druga strana kaže da nije spremna.
  • Pokrećeš temu intimnosti, ali druga strana to izbjegava/ne želi o tome razgovarati…
  • Druga strana je zgrčena, napeta kada pokušavaš biti intiman/a.

Emocionalne granice

Postavljanje emocionalnih granica ne znači negiranje ili izbjegavanje emocija, već upravo suprotno. Emocionalnim granicama poštujemo i vrednujemo svoje emocije i emocije druge osobe, ali pri tome ne puštamo da emocije druge osobe, npr. partnera „utječu” na naše raspoloženje. Emocije drugih osoba mogu utjecati na nas jer možemo razumjeti kako im je, ali istovremeno nismo odgovorni za te emocije i definitivno ne trebamo žrtvovati svoje emocije, svoju dobrobit i raspoloženje zbog druge strane. Time štitimo sebe. U nastavku pročitaj nekoliko primjera kako zaštiti sebe i svoju dobrobit, uz poštovanje emocija drugih.

  • Znam da mi pokušavaš pomoći, ali sada želim da me netko samo sasluša, a ne da mi daješ savjete i pokušavaš riješiti moj problem.
  • Možemo li razgovarati o tome kasnije? Sada ne mogu razgovarati o toj temi, treba mi malo vremena da si „posložim stvari u glavi“.
  • Teško mi je razgovarati s tobom o svojim osjećajima jer imam dojam kao da ih negiraš, umanjuješ.
  • Vidim da sada nisi raspolože/a, predlažem da razgovaramo kada ćeš se osjećati bolje i kada ćeš htjeti razgovarati o tome.
Woman, Fireplace, Mug, Coffee, Cozy, Fire, Warm, Winter
Preuzeto s: https://pixabay.com/

Materijalne granice

Materijalne granice se prije svega odnose na financije, a potom i na vlasništvo. Pitanje novca i financiranja često može biti dosta zahtjevno i teško, osobito u vezama kad druga strana stalno „zaboravi uzeti novčanik“. Kako bi izbjegli neugodne situacije i sve buduće svađe oko financiranja troškova u vezi, partnerskom odnosu i sl. predlažemo da što prije o tome razgovarate i da po postignutom dogovoru funkcionirate kasnije.

  • Ne mogu ti posuditi novac. Mogu li ti nekako drugačije pomoći?
  • Trenutno nemam baš novaca, možemo li umjesto „vani“ večerati kod kuće/kod mene?
  • Budući da imamo različite prihode/plaće, možemo li se nekako dogovoriti oko podjele stanarine?
  • Zadnjih nekoliko puta sam kupio/la namirnice za kuhanje, možeš li ih ovaj put ti kupiti?
  • Možeš posuditi moj auto, ali molim te da napuniš rezervoar s gorivom.

Intelektualne granice

Intelektualne granice se odnose na poštivanje mišljenja, uvjerenja i ideja druge osobe, ali to ne mora značiti da se oko svega morate slagati. Poštivati i prihvaćati/slagati se su dvije različite stvari. U redu je razlikovati se u stavovima, mišljenjima, idejama, političkim uvjerenjima itd. ne moraš se slagati sa svima u svemu i upravo je to tvoje bogatstvo. Prema tome, svatko za sebe odlučuje oko čega se slaže ili ne slaže s drugom osobom. Zato zauzmi svoj stav i reci svoje mišljenje, bez obzira razlikuje li se od mišljenja druge osobe – imaš pravo na to. Činjenica je da upravo te razlike često dovode do svađa sukoba i prepirki. Kako bi ih izbjegao/la, pročitaj nekoliko primjera.

  • Razumijem s kojom idejom ovo govoriš, ali tu se ne slažem s tobom.
  • Ne sviđa mi se kuda ovo vodi. Možda bismo trebali odustati prije nego se ovo pretvori u svađu.
  • Idemo razgovarati o tome kasnije. Čini mi se da sada nije najbolje vrijeme da o tome razgovaramo.
  • U redu je da se ne slažemo i prihvaćam da smo po tome različiti, ali nisam OK s time da se ponižavamo.
Model, Girl, Jakarta, Jpo, Senayan, Indonesia, City
Preuzeto s: https://pixabay.com/

Vremenske granice

Ne trebamo posebno naglašavati koliko je vrijeme važno, koliko je važno nekad biti sam i „ne raditi ništa“. Svaki dan ima određeni broj sati, od čega je veći dio ispunjen obavezama oko škole, oko posla, hobija, obitelji itd. Uživaš u izlascima s prijateljima, partnerom/icom, voliš provoditi vrijeme s obitelji i biti na raznim aktivnostima/hobijima, ali isto tako jako voliš povremeno uzeti vrijeme za sebe, samovati, raditi nešto treće ili ne raditi ništa. To je skroz OK, skroz normalno i prirodno i na to imaš pravo. Isto tako imaš pravo odbiti poziv za druženje, izlazak ili gledanje filma ako se ti želiš malo odmoriti, i imati vrijeme za sebe. Evo nekoliko primjera kako postaviti vremenske granice:

  • Stvarno mi treba mali predah/vrijeme za sebe. Predlažem da se družimo/vidimo sutra ili neki drugi dan.
  • Već dugo vremena nismo izašli van i družili se. Predlažem da to češće radimo.
  • Žao mi je, ali ne mogu, imam već neke planove i dogovore od ranije, i oni su mi važni.
  • Mogu doći samo na kratko, imam obaveze drugi dan i voli/la bi se odmoriti i ići ranije spavati.
  • Možemo li otkazati planove s tvojom obitelji, nekako nisam sada za to.

Granice nekad zvuče dosta oštro i zastrašujuće, ali one su vrlo važne za tvoje mentalno i emocionalno zdravlje. Nemoj se sramiti ili bojati tražiti/pitati stvari koje ti trebaju – tvoji osjećaji su važni i oni vrijede jer su dio tebe.

Piše: Lorena Rukav, mag. socijalne pedagogije

Objavljeno: 6/12/2021

Koliko ti se naš članak svidio?

Click to rate this post!
[Total: 0 Average: 0]

Ako imaš dodatnih pitanja ili ti nešto nije dovoljno jasno, obrati nam se ovdje ili u komentaru ispod teksta!

Leave a Reply

Your email address will not be published.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.