žaljenje i prigovaranje

Dozvola za žaljenje i prigovaranje

Podijeli prijateljima!
Share On Facebook
Share On Twitter
Share On Google Plus
Share On Linkedin
Share On Pinterest
Share On Reddit
Share On Stumbleupon
Share On Youtube

Oko čega se najčešće žališ?

Zbog koga/čega se žališ?

Koliko često se žališ?

Kako se osjećaš kad se žališ?

Jesu li to „ugodne“ ili „manje ugodne“ emocije?

Pomaže li ti to?

Misliš li da se možeš/smiješ žaliti?

Odgovori na gore navedena pitanja i razmisli o tome što je za tebe žaljenje, kako to definiraš.

O žaljenju/prigovaranju/negodovanju i ostalim povezanim sinonimima

Ako se žališ, prigovaraš, negoduješ ili jednostavno izražavaš neku vrstu nezadovoljstva, to znači da živiš u realnosti, da se suočavaš sa stvarnim životnim događajima i njegovim izazovima. Jer kako bi to bilo kad bi stalno, uvijek i u svemu sve bilo pozitivno, optimistično i gledali bi samo one dobre strane? Naravno, poželjno je biti optimističan i nadati se najboljem, ali budimo realni, ne možemo stalno biti u pozitivi, smješkati se kada nam se događa nešto što nam se ne sviđa ili nam na neki način šteti. Prema tome, doista nema potrebe vršiti stalnu „tiraniju“ nad sobom i siliti se na to da budeš optimističan/pozitivan, ako to sada, u ovoj situaciji danim okolnostima nisi. Forsiranjem na nešto što sad ne doživljavaš i ne osjećaš može samo produbiti tvoju frustraciju i nezadovoljstvo. Prema tome, priznaj si što osjećaš, priznaj si da nisi OK s tim što se događa i da želiš da stvari budu drugačije, da želiš nešto promijeniti.

Žaljenje i prigovaranje ima svoje negativne  i pozitivne strane

Ako si povremeno govoriš: „Pa ne mogu se ja žaliti, OK mi je“, „Zašto da se žalim, drugima je gore“ itd. znači da se dovodiš u situaciju u kojoj si „ne želiš dozvoliti“ izraziti svoje emocije. Pitanje: bi li ti više pomoglo da osvijestiš i izraziš ono što osjećaš ili ti više pomaže „gutanje“ i zataškavanje emocija/osjećaja koje trenutno doživljavaš – jer eto, ne smiješ se previše žaliti? Uzmi u obzir činjenicu da stalnim „gutanjem“ i zataškavanjem emocija dodatno gomilaš i produbljuješ frustraciju, ljutnju, nezadovoljstvo… To sve može potencijalno dovesti do ispada ljutnje, bijesa, do korištenja pasivne agresije, eksplozivnosti i drugih situacija u kojima se zatekneš i pitaš: „Jesam li to ja? Ja nisam takva osoba. Što se sa mnom događa?“ Uz sve navedeno, time možeš započeti neke svađe i sukobe u koje inače ni bi ulazio/la, narušiti odnos s tebi važnim osobama/kolegama i slično. Riječ je o dosta širokom spektru poteškoća i problema koje „zataškavanje“ i „gutanje“ nosi za sobom.

žaljenje i prigovaranje
Preuzeto s: www.pixabay.com

Zato imaj na umu da izražavati ljutnju, strah, nezadovoljstvo i druge „manje ugodne emocije“, žaliti se, prigovarati i sl. može imati i neke pozitivne strane.

Za početak to znači da živiš u realnosti, proživljavaš i živiš ono što ti se događa, svjestan/a si toga i prihvaćaš sve svoje emocije baš onakve kakve jesu. To znači da ne „guraš stvari i probleme pod tepih“ i da ne živiš u nekom idealiziranom /imaginarnom svijetu u kojem je sve super. Ako maštaš o takvom svijetu, to je isto ok, i ujedno je znak da nešto želiš/priželjkuješ, a to (još) nemaš i da želiš neke stvari promijeniti.

Kako ti žaljenje, prigovaranje, negodovanje itd. mogu pomoći?

  • Za početak predstavljaju prvi ispušni ventil za stvari koje se događaju – time se dovodiš u situaciju da „se ispucač“ prije nego ti „prekipi“
  • Pravovremenim izražavanjem emocija, prepoznavanjem problema koji te tišti i sl. daješ si na vremenu da još jednom o svemu razmisliš i „prespavaš“ sve te stresne i naporne situacije
  • Time osvještavaš i imenuješ svoje emocije, što uopće nije loše jer ih na taj način polako prihvaćaš kao svoje
  • Prigovaranjem s društvom (npr. s ekipom o tome koliko je ispit bio težak, koliko zadaće imate i slično) ujedno se jedni s drugima zbližavate, dijelite emocije, iskustvo i problem – dijeljenjem već sve to postaje nekako manje teško, jer znaš da nisi sam/a u tome
  • Time si daješ za pravo govoriti o nečem što je tebi važno i ujedno doznaješ više informacija o tome što je drugima važno kada ti se žale oko nečeg

S prigovaranjem, žaljenjem, negodovanjem… ipak trebaš imati mjeru

Kako se ne bi previše zanijeli u stalnom prigovaranju, žaljenju i negodovanju, imaj na umu da kako u svemu, tako i u žaljenju i prigovaranju trebaš imati mjeru, jer u ovom slučaju od „viška glava boli“.

Ako se u potpunosti prepustiš stalnom sažalijevanju samoga sebe i žaljenju na sve oko sebe (ne sviđa mi se što si tu odložio mobitel itd.), potencijalno si „zatvaraš vrata“ i izbjegavaš mogućnosti koje ti se nude, razna rješenja i opcije koje su oko tebe. Stalnim pronalaženjem nedostataka i problema samo produbljuješ frustraciju i nezadovoljstvo – što opet dovodi do novih problema i krug se ponavlja. Učestalim žaljenjem i prigovaranjem na sve i svašta (pri tome mislimo na svakodnevne sitnice) postaješ zamoran i naporan sam sebi, a zasigurno i drugima oko tebe.

žaljenje i prigovaranje
Preuzeto s: www.pixabay.com

Uz sve prednosti i nedostatke, trebam li se onda žaliti i prigovarati ili ne?

Naravno da trebaš i naravno da smiješ, osobito kada je riječ o nekim ozbiljnim i teškim stvarima, jer je to ponekad toliko oslobađajuće, može te opustiti kada problem podijeliš s nekim drugim, jer ipak ne možeš uvijek imati osmijeh na licu, a događaju ti se razne stvari i ne možeš stalno biti zahvalan/na za sve što imaš jer ponekad želiš da nešto bude drugačije ili bolje nego što je.

Žaleći se, prigovarajući itd. izražavamo sve one emocije koje doživljavamo u situaciji koja nije pod našom kontrolom. Činjenica da situacija nije pod našom kontrolom je dosta stresna i pomalo demotivirajuća – npr. Korona virus, sve je zatvoreno, osjećaš se ograničeno i sputano… Dozvoli si požaliti se, izreci što te sve smeta, koje emocije doživljavaš, koje strahove imaš, koji su bili tvoji planovi, a sada se nisu ostvarili, što sve želiš i koje su prepreke na tom putu – dozvoli si sve to izreći i osjećati jer je to skroz OK.

Najgore što možeš reći drugoj osobi ili pak pomisliti za sebe je: „Što se ti imaš žaliti, tebi je super.“

Zato ti ovim putem dajemo dozvolu za žaljenje, prigovaranje, negodovanje i gunđanje, dozvoli si osjećati se loše, biti nezadovoljan/a i to reći na glas – jer upravo to su tvoje emocije i prihvaćaš ih baš takvima kakve jesu.

Piše: Lorena Rukav, mag. socijalne pedagogije

Članak je inspiriran Podcastom Esther Perel: https://www.youtube.com/watch?v=su_EVhDzXaU&ab_channel=EstherPerel

Objavljeno: 05/10/2020

Koliko ti se naš članak svidio?

Click to rate this post!
[Total: 1 Average: 5]

Ako imaš dodatnih pitanja ili ti nešto nije dovoljno jasno, obrati nam se ovdje ili u komentaru ispod teksta!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.