Period traženja posla, kao i samozapošljavanje, jedan je od najtežih i najstresnijih u razdoblju života svakog čovjeka, posebno ako ste tek završili obrazovanje i bacate se u potragu za prvim poslom. Često je to onaj trenutak kada možda nisi svjestan koliko toga znaš i možda misliš da ne znaš puno, ali nekako si u dubini svjestan da si spreman za svoje prvo radno mjesto. Jer hej – ipak si određeno vrijeme učio, trudio se, odrađivao sve zadatke koje je trebalo odraditi u zadanom roku i dobio si svoju diplomu. Čestitamo! 😀

Drugi korak na tom putu dijeli se na dva manja puta koja se kasnije opet mogu spojiti u jedan, pa hajdemo ga nazvati 2a put.

2a put je onaj kada još ne znaš što bi točno želio/željela raditi, s kojom populacijom, kakav tip posla, u kojoj tvrtki/obrtu/sektoru i sl., hoćeš li prednost dati radnim mjestima koji su bliže tvom mjestu stanovanja ili ti to neće biti važno itd. Ono što treba napraviti je, ako si na ovom putu, razmisliti o svojim željama koje su ti se javljale dok si još bio u formalnom sustavu obrazovanja, što si volio/voljela raditi, učiti i u kojem smjeru si nekako, možda čak skriveno, želio/željela krenuti. Ako to ne možeš otkriti, svejedno ti je ili nešto slično – tvoj zadatak će biti da pregledaš sve oglase prema određenim parametrima na brojnim stranicama za traženje posla.

Stranice za traženje posla:

  • Hrvatski zavoda za zapošljavanje,
  • Moj posao,
  • Ministarstvo uprave,
  • Narodne novine,
  • Posao.hr,
  • Bika.net,
  • Jooble…

Pri tome se možeš javljati na apsolutno sve poslove koji odgovaraju tvojim parametrima.

Sada možemo ići na onaj drugi put, put koji možemo nazvati 2b. To je put na kojem si ako znaš što želiš, čime se želiš baviti, s kojom točno populacijom i u kojem sektoru. To može biti prednost, ali i nedostatak. Super je znati što želiš i težiti tome, ali isto tako u ovom periodu može biti i prepreka. Zašto prepreka? U želji za nečime, ako se to trenutno ne nudi, možeš propustiti nešto drugo što bi također bila dobra prilika za prvo zaposlenje. Stoga predlažemo da, kao i na putu 2a, pregledavaš sve poslove i prijavljuješ se na sve oglase za poslove koji se nude a koji ti se čine kao nešto što bi rado radio/la. Zašto? To će ti svakako biti dobra praksa i iskustvo za razgovore za poslove koje ćeš obaviti, pa kada dođe oglas koji te zaista zainteresira i za koji osjetiš da je „to to“, moći puno opuštenije otići i odraditi razgovor, znat ćeš što te otprilike čeka i slično. Isto tako, ako ti se ponudi neki posao, nije na odmet prihvatiti ga, imati zaradu i skupljati iskustvo, a istovremeno gledati što se još nudi od poslova i čekati „onaj pravi“. No, isto tako se može dogoditi da ti se na tom radno mjestu zaista svidi, da se pronađeš u onome što radiš, a da prije nisi mislio/la da će ti se u tolikoj mjeri svidjeti. Super, zar ne?

U svemu tome ne smijemo zaboraviti i prijavu na Hrvatski zavod za zapošljavanje u bilo kojem trenutku traženja posla. Danas (2018. godine) nije važno kada si diplomirao/la, nema roka do kojeg se obavezno moraš prijaviti na „Burzu“, pa istraži koje su prednosti i nedostaci za prijavu. Jedna od velikih prednosti je korištenje mjera koje se provode preko Zavoda, a za samo korištenje je potrebna prijava i upis u sustav nezaposlenih osoba. Jedna od popularnih mjera današnjice je svakako „Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa“, odnosno tzv. SOR o kojem više možeš pročitati u jednom od naših prošlih ČLANAKA. Također, ponovno se budi mjera pripravništva koja se nudi u državnim institucijama. Prilikom prijave na pripravništvo važno je da se zadovolje određeni uvjeti poput toga da radno iskustvo u struci ne smije prelaziti 12 mjeseci – jednako kao i za SOR. Ako uspijete dobiti pripravništvo, plaća (trenutno) iznosi 85% od ukupne neto plaće (novac koji sjedne u banku na račun).

Nakon sve muke traženja posla i konačnog zapošljavanja, dolazimo do jednog moguće većeg problema, posebno za one koji nisu iskusili torturu studentskih poslova.

 Kako dobro odraditi osmosatnu smjenu i pri tome preživjeti? I tako raditi idućih radnih dana?

Na prvu zvuči prilično lako, pa sjedili smo u školi po 8h, sjedili smo i na fakultetu, na predavanjima, čekali početak predavanja i preživjeli sve te divne muke tijekom obrazovanja.

No, iskustveno, ovo je velika razlika. Ne sjediš i slušaš, ponekad sudjeluješ na satu/predavanju, družiš se i slično. Ovo je pravo radno mjesto na kojem zaista radiš 8 sati dnevno, prije toga si možda više od jednog sata putovao/la do radnog mjesta, a toliko te čeka i nakon što završiš smjenu. Smjene su poseban dio priče. Neki su te sreće pa imaju fleksibilno radno vrijeme koje sami organiziraju i prate svoj ritam, dok se drugi moraju pokoriti sistemu i raditi smjene koje nalaže poslodavac, najčešće bez prevelikih pogovora i mogućnosti za promjenom. No, naš mozak i organizam je toliko super da se na novi ritam i način života navikne poprilično brzo, te ste za 1-2tjedna, do maksimalno mjesec dana kao oni zaposlenici koji rade nekoliko godina. To ne znači da se morate ukalupiti i biti jednaki kao drugi: borite se za sebe, vlastite ideje, mogućnosti, radite i pokažite se marljivim i vrijednim zadržavanja.

 

TIPS AND TRICKS ZA USPJEŠNO NAVIKAVANJE NA RADNO VRIJEME I RADNO MJESTO

  • Svaki zaposlenik ima osiguranu pauzu od 30 minuta te periodične male pauze od 5-10min. Iako je ona osigurana, ovisno o okruženju (fleksibilnom ili ono manje fleksibilnom) i mogućnostima uzimanja pauze, može biti da se ona smanjuje ili da ju pak stari zaposlenici uopće ne koriste. To se i vama može kasnije početi događati, ali u ovom prvom periodu ona će vam sigurno trebati i stvarno je okej otići na pauzu, pojesti  nešto ili pak malo prošetati i udahnuti zraka.
  • Prilagođavanje i upoznavanje novih ljudi – kolega, korisnika/klijenata i sl., kao i upoznavanje s prostorom – mjestom rada, može trajati neki period. Ako imate mentora – super, nemojte se suzdržavati od ispitivanja, propitivanja što i kako, traženja jednostavnih informacija za koje pretpostavljate da svi znaju – npr. gdje stoji ključ od neke prostorije, rezervni toalet papir, krpe i slično.
  • Ako nemate mentora, kroz upoznavanje ste zasigurno procijenili koga možete pitati za neke informacije ili savjete oko načina rada. Provjerite s tom osobom je li u redu da ju tu i tamo nešto pitate ako zapnete u nekom poslu. Nekako ne vjerujemo da će odbiti nekoga tko je tek počeo raditi. Također, nije na odmet na neki način se odužiti toj osobi 😉
  • Još jedna stavka koja je jako važna – hrana iliti gablec. Dok smo išli u školu, odnosno na fakultet, organizam nam je naviknuo na jelo u različitim vremenskim periodima, ovisno o odmorima i pauzama. Sada se stvari malo mijenjaju. Kako bi bili sigurni da nećete biti gladni na radnom mjestu i da vaš želudac neće ispuštati neugodne zvukove baš dok ste se ohrabrili i odlučili nešto reći šefu/šefici, kolegi/ci ili pak korisniku/klijentu s kojim radite, uvijek sa sobom nosite nešto za jelo. Iako ste planirali naručiti nešto ili otići u restoran/menzu pored radnog mjesta, u početku ćete možda biti gladni i u npr. 11h, a pauzu za ručak ste planirali s nekoliko kolega/ica oko 13h. Svakako treba moći preživjeti tih par sati do ručka. Isto tako, ako želite uštediti ili prvi mjesec možda nećete imati 20-30kn svaki dan za gablec pobrinite se da na vrijeme kupite i isplanirate što možete nositi na posao (super je ako odlučite pripremati hranu kod kuće, a iznimka bude naručivanje izvana). To mogu biti razne sezonske salate uz dodatak zrnatog ili posnog sira, kvalitetan sendvič, neko meso, riža, tjestenina kao hladna salata i sl.

U komentar napišite ako nešto želite dodati ili jednostavno komentirati pročitano 🙂

 

Zapošljavanje sa sobom nosi mnoge izazove, a ako ste mislili da je najveći problem pronaći posao, možda ćete se prevariti :

 

Objavljeno: 20/08/2018

Koliko ti se naš članak svidio?

[Total: 1    Average: 5/5]
Ako imaš dodatnih pitanja ili ti nešto nije dovoljno jasno, obrati nam se ovdje ili u komentaru ispod teksta!

P.S.
Lajkaj nas na fejsu!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *