Gox: “Socijalna pedagogija, razlika između nje i psihologije. Nje i socijalnog radnika te pedagogije.
Rehabilitacija, mogućnost zapošljavanja”

Draga Gox,

Za početak te savjetujemo da razmisliš zašto želiš upisati tzv. pomagačka zanimanja. Što te privlači u takvom obliku posla s ljudima? Unaprijed moraš biti spremna na visoku razinu stresa, stalno ćeš biti u doticaju s drugima (odraslima i/ili djecom), najčešće onima s problemima različitih vrsta (tjelesnih i/ili mentalnih). Zbog toga osobe koje odlučuju upisati takve fakultete trebaju biti spremne za rad u dinamičnom okruženju i imati dobre komunikacijske vještine. S obzirom da su to vještine, sve se da naučiti, no velik dio proizlazi iz same osobe i njenog karaktera.

Moramo priznati da ti ne možemo dati detaljne usporedbe jer smo sve diplomirale socijalnu pedagogiju. Samo osoba koja je studirala na svakom studiju može dati odgovore koje bi to točno razlike bile između svih smjerova koje si navela.

Na tvom popisu možda su najsličniji socijalna pedagogija, psihologija i pedagogija, dok su socijalni rad i rehabilitacija malo drugačiji smjerovi s drugim specifičnostima. Međutim, možda će neki drugi stručnjak s tih smjerova imati drugačije mišljenje od našeg. 🙂

Jedna nam je djevojka poslala upit u kojem se dvoumila između socijalne pedagogije i socijalnog rada te smo joj dale detaljan odgovor u kojem smo opisale da je glavna zajednička crta socijalnih pedagoga i socijalnih radnika ta da rade s ljudima, pomažu im u njihovim problemima i teškim životnim trenucima. Socijalna pedagogija je konkretno usmjerena na probleme u ponašanju, na djecu i mlade u riziku za razvijanje problema u ponašanju i na prevenciju problema u ponašanju. Radimo i s odraslima i obiteljima koji ili imaju probleme, ili su u riziku za nastanak problema (pa radimo na prevenciji). Na socijalnom radu koji je na Pravnom fakultetu uči se veći broj zakona i pravilnika, socijalni radnici ne rade u školama i ne rade na način na koji to rade socijalni pedagozi. Ako se zaposle u nekoj udruzi koja radi s mladima ili obiteljima, mogu raditi na prevenciji problema u ponašanju, ali tu je svakako potrebno dodatno se educirati i usavršavati.

Detaljan odgovor možeš pročitati ovdje, a o socijalnoj pedagogiji više pročitaj na ovom linku.

Također smo već imali upit o tome što točno rade socijalni pedagozi, a što rehabilitatori pa te pozivamo da pogledaš naš odgovor i na to pitanje. Kao što vrlo vjerojatno znaš, Edukacijsko – rehabilitacijski fakultet ima 3 smjera: socijalna pedagogija, rehabilitacija i logopedija. Osim fakulteta, malo što im je zajedničko osim da svi radimo s djecom, mladima i/ili odraslima, ovisno o radnom mjestu. Usporedbu sva tri smjera možeš pročitati u našem članku.

Glavna usporedba socijalne pedagogije i rehabilitacije je da tijekom studija rehabilitacije, studenti odrađuju puno vježbi praktičnog rada s osobama koje imaju različite vrste intelektualnih i tjelesnih teškoća (oštećenje vida, sluha…). Po završetku preddiplomskog studija, studenti biraju jedan od tri smjera (inkluzivna edukacija i rehabilitacija, rehabilitacija osoba oštećena vida i rehabilitacija, sofrologija, kreativne i art/ekspresivne terapije) gdje će se više usmjeriti u radu s populacijom koja ima određene poteškoće. I socijalna pedagogija i rehabilitacija imaju prijemne ispite, a o prijemnom ispitu na rehabilitaciji možeš pročitati ovdje. Socijalna pedagogija ima tzv. usmenu procjenu informiranosti, sklonosti i motivacije za studij gdje ćeš, kao što je i navedeno, usmeno porazgovarati s 2 profesora koji su zaposleni na odjelu socijalne pedagogije i koji će malo ispitati tvoju motivaciju za upis na fakultet. Moramo naglasiti da je za sva 3 smjera konkurencija svake godine sve jača, a upisuje se vrlo mali broj studenata. Zato motivacija zaista mora biti jaka i iskrena, te moraš biti sigurna da je to ono što želiš raditi u životu.

Psiholozi se bave istraživanjem mentalnih procesa i ponašanja pojedinaca i grupa ljudi. To razumijevanje koriste kako bi pomogli ljudima u prevladavanju različitih životnih teškoća i podizanju kvalitete života. Tu je potrebno razumjeti različita radna mjesta te psiholozi mogu biti: školski, klinički, industrijski i organizacijski, psiholozi u savjetovanju, forenzički psiholozi, psiholozi u profesionalnom usmjeravanju… Poslovi psihologa razlikuju se ovisno o instituciji u kojoj rade, a više o tome možeš pročitati na stranici E-usmjeravanja. Zagrebačko psihološko društvo također piše o psiholozima. Na internetu ima mnogo izvora koji ti mogu pomoći u otkrivanju same struke, pa predlažemo da malo „pronjuškaš“.

U Zagrebu studij psihologije postoji na Filozofskom fakultetu, Hrvatskim studijima i na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Ako se odlučiš na upis psihologije usporedi ta tri sveučilišta i odaberi ono koje ti najbolje odgovara. Drugi veći gradovi (poput Rijeke i Splita) također nude upisivanje studija psihologije.

Pedagogija se također može pohađati na Filozofskom fakultetu i Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, a na stranicama fakulteta možeš pogledati detaljnije oko samog studija, npr. ovdje. Na e-usmjeravanju imaš detaljnije opisano tko su pedagozi i što oni točno rade. Neka definicija bi bila da se pedagozi bave proučavanjem i istraživanjem područja odgoja i obrazovanja te primjenom tih znanja u različitim okruženjima. Spoznaje iz spomenutih područja koriste kako bi unaprijedili kvalitetu života pojedinca i društva u cjelini.  Oni se u većini slučajeva zapošljavaju u osnovnim i srednjim školama.

Što se tiče radnih mjesta na kojima se možeš zaposliti s navedenim zanimanjima, već smo spomenule neka od njih, no pokušat ćemo ih navesti više u jednoj tablici kako bi ti bilo što preglednije. Imaj na umu da ovo nisu sva radna mjesta na kojima ti stručnjaci mogu raditi, ima ih još, no ovo su nekako najučestalija. 🙂

Socijalna pedagogija Psihologija Socijalni rad Rehabilitacija Pedagogija
Predškolske ustanove Predškolske ustanove Predškolske ustanove Predškolske ustanove Predškolske ustanove
Škole Škole Škole Škole Škole
Dječji domovi Dječji domovi Dječji domovi Dječji domovi Dječji domovi
Domovi za odgoj Domovi za odgoj Domovi za odgoj Centri za rehabilitaciju Učenički domovi
Učenički domovi Učenički domovi Učenički domovi Bolnice i domovi zdravlja Nevladine organizacije
Sudovi Sudovi Sudovi Savjetovališta  
Državna odvjetništva Državna odvjetništva Državna odvjetništva Centri za mentalno zdravlje  
Kaznionice i zatvori Policija Kaznionice i zatvori Nevladine organizacije  
Odgojni zavodi Vojska Odgojni zavodi    
Probacijske službe Kaznionice i zatvori Probacijske službe    
Centri za mentalno zdravlje Odgojni zavodi Centri za mentalno zdravlje    
Savjetovališta Probacijske službe Savjetovališta    
Psihijatrijske ustanove Centri za mentalno zdravlje Psihijatrijske ustanove    
Nevladine organizacije Savjetovališta Nevladine organizacije    
Domovi zdravlja i bolnice Psihijatrijske ustanove Domovi zdravlja i bolnice    
Centri za socijalnu skrb Nevladine organizacije Centri za socijalnu skrb    
  Domovi zdravlja i bolnice Domovi umirovljenika    
  Centri za socijalnu skrb      
  Kadrovske službe poduzeća      
         
         

Teško nam je reći s kojim ćeš zanimanjem najlakše i najbrže pronaći posao, jer to uvelike ovisi o općenitom stanju u Hrvatskoj, tebi samoj i regiji u kojoj se želiš zaposliti. Prema našem mišljenju trenutno se najlakše zapošljavaju psiholozi zbog širokog obima radnih mjesta na kojima se mogu zaposliti, no socijalni pedagozi i socijalni radnici su tik do njih. Socijalna pedagogija se, kako sve više ljudi saznaje za nju, počinje sve više cijeniti u društvu i među stručnjacima te primjećujemo velik porast radnih mjesta za socijalne pedagoge nego prije nekoliko godina. Međutim, nitko ne može sa sigurnošću tvrditi kakva će biti situacija za nekoliko godina, kada ti završiš fakultet.

Možemo samo reći da društvo sve više razumije postojanje potrebe za stručnjacima ovih profila te da vjerujemo da ni s jednom od tih opcija ne možeš mnogo pogriješiti. Važno je samo da odabereš onu koja tebi najviše odgovara.  Za kraj ti možemo navesti nekoliko koraka koje možeš poduzeti da što više učvrstiš svoju odluku:

  1. Kako bi bila sigurnija u odabir svojeg zanimanja, ovdje možeš ispuniti upitnik koji će ti predložiti koja bi ti zanimanja mogla odgovarati.
  2. Pogledaj na stranici E-usmjeravanja opise zanimanja. Tamo za svako zanimanje možeš pronaći kratki opis, potrebno obrazovanje, uvjete rada, opis poslova, vještine i poželjne osobine, srodna zanimanja i mogućnosti zapošljavanja.
  3. Googlaj kako bi pronašla više izvora informacija o tim zanimanjima, posebno ako ti prethodna stranica i ovaj odgovor nisu bili dovoljni ili nisu odgovorili na sva tvoja pitanja.
  4. Pronađi stranice fakulteta na kojima možeš studirati te smjerove i potraži popis kolegija (predmeta) za svaki smjer. Naići ćeš na popis kolegija za preddiplomske studije te za diplomske studije (ako te zanima koja je razlika, možeš pročitati više ovdje). Iz popisa kolegija možeš vidjeti puno toga, a pogotovo razlike među smjerovima. To bi ti uvelike moglo pomoći u tome da odlučiš što te više zanima, odnosno o kojim bi područjima više htjela učiti.

Također, nemoj zaboraviti da upis željenog smjera ovisi i o tvojim ocjenama iz škole, državnoj maturi i o prijemnom ispitu!

Želimo ti sreću s odabirom odgovarajućeg smjera! 🙂

Tim Podrži me

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.