Vjerojatno se netko našao u razdoblju kada je htio biti potpuno sam prepušten svojim mislima. Možda neke osobe preferiraju više biti nasamo nego u velikom društvu. Što se događa s nama kada se ipak nalazimo u društvu koje nam ne odgovara? Trebamo li ostati u njemu, povući se ili nešto treće?

Osjećaj usamljenosti vrlo često zna biti jedan oblik frustracije iz razloga što nismo s osobama koje su nam važne u životu. Mnoge osobe miješaju pojmove usamljenost i samoća. Samoća nam ukazuje da je osoba sama, tj. nije u prisustvu drugih osoba. Osoba prilikom samoće može biti sasvim ravnodušna ili sretna što ima vremena za sebe. S druge strane, usamljenost označava emocionalno stanje gdje osoba ima osjećaj da joj nedostaje jedna osoba ili više osoba s kojim bi volljela biti u društvu. Usamljenost možemo podijeliti na dvije vrste: situacijsku i strukturalnu.

Situacijska usamljenost opisuje osjećaj usamljenosti gdje osoba ima jaku želju da bude pored njoj značajnih osoba.

usamljenost

Preuzeto s: www.viralgoal.com

Strukturalna usamljenost poistovjećuje se s osjećajem praznine. Osoba smatrada nije dovoljno dobra da bi se povezala s ljudima koji je okružuju. Ovu vrstu usamljenosti teže je prepoznati jer je mnoge osobe opisuju kao kronični osjećaj praznine.

Mnoge osobe smatraju kako pojedinac vrijedi samo ako je okružen stalno ljudima. Popularnost se izjednačava s time koliko osoba vrijedi, stoga, ako nisi okružen ljudima manje si vrijedan. Prema tome, osjećaj usamljenosti povezuje se s osjećajem neprihvaćenosti i odbačenosti od strane drugih. Kao rezultat toga, osobe koje nemaju puno prijatelja ili poznanika, a smatraju da popularnost mnogo govori o pojedincu, maštaju kako će kada postanu popularni biti više vrijedni i manje usamljeni.

 Kada usamljenost postaje problem?

U redu je biti usamljen s vremenom na vrijeme jer nam netko određen nedostaje. Možemo nazvati tu osobu i javiti joj se kako bi nam bilo lakše. No, što je s onim ljudima koji se boje biti sami? Postoje osobe koje konstantno izbjegavaju biti same te žele biti u bilo kojem društvu. To je strah koji može izgledati kao da je osoba usamljena i da želi biti s nekime, no ustvari ona traži bilo koga da stalno bude uz nju. Može zamišljati kako će se nešto strašno dogoditi ako bude bila sama (npr. neko će provaliti u njen dom, netko će je napasti na ulici…). Druge osobe tijekom života mogu konstantno tražiti osobu koja je dominantnija  i koja će preuzeti odgovornost umjesto njih.

usamljenost

Preuzeto s: www.drugabuse.com

Mnogi ne mogu prepoznati osjećaj usamljenosti već opisuju kako osjećaju nervozu, napetost itd. Kako bi se riješili nervoze ili napetosti mogu posegnuti za alkoholom ili lijekovima. Također, vrlo česti način rješavanja problema je i posezanje za hranom. U tom pogledu treba istaknuti kako je u današnjici zastupljeno sve više pretilih ljudi pri čemu znanost sve više ide prema tome da u pozadini leži emocionalni uzrok, a ne samo prejedanje.

Stalno nam netko nedostaje…

Istina je da, prema gore napisanom, možda imamo stalan osjećaj da nam netko nedostaje ili ne smatramo to toliko osobnim problemom. Ponekad se od nas samih zahtijeva da znamo podnositi usamljenost, ali istovremeno da možemo biti i društveni. Djeca koja su odgojena kao jedinci lakše toleriraju usamljenost za razliku od osoba koje su uvijek imale pored sebe brata ili sestru. Upravo jer je čovjek društveno biće ima potrebu da bude u kontaktu s drugima (npr. prilikom izlaska van subotom navečer), ali ponekad i sam (recimo dok čita knjigu). Naveli smo prethodno kada usamljenost i samoća postaju problem – kada stvaramo sebi i drugima poteškoće. Ako nam netko trenutno nedostaje, bilo bi dobro stupiti s tom osobom u kontakt. Također, dobro je sebe preispitati kako  funkcioniramo kada smo sami. Možda pretjerujemo pa stalno tražimo da je netko pored nas ili smo emocionalno „gladni“ za društvom? Suvremene ovisnosti često se povezuju s dubljim emocionalnim problemima, stoga je dobro sebe preispitati s vremenom na vrijeme. Ako primijetimo da netko od vaših prijatelja ima problema, bilo bi dobro da ih upitate trebaju li možda vašu pomoć. Tko zna, možda na kraju ispadne kako upravo vi nekome nedostajete! 🙂

Literatura:

Milivojević, Z. (2016): Emocije. Mozaik knjiga, Zagreb.

Objavljeno: 3/10/2017

Koliko ti se naš članak svidio?

[Total: 0    Average: 0/5]
Ako imaš dodatnih pitanja ili ti nešto nije dovoljno jasno, obrati nam se ovdje ili u komentaru ispod teksta!

P.S.
Lajkaj nas na fejsu!
PODRŽI ME

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *