Karla: Želja mi je studirati ERF, tocnije smijer socijalna pedagogija pa me zanima nesto vise o tom fakultetu. Da li je je tezak, koliki je bodovni prag za upad i isplati li  se ići? Unaprjed hvala na odgovoru 🙂

Draga Karla,

drago nam je što si pronašla Podrži me i poslala upit! 🙂

Na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu postoje tri smjera: socijalna pedagogija, rehabilitacija i logopedija. Socijalna pedagogija je smjer s kojim građani Republike Hrvatske još uvijek nisu dovoljno upoznati, no većina njih zna za naziv „defektolog“ koji se koristio ranije. Defektologija je bila spoj današnjih smjerova socijalna pedagogija i rehabilitacija.

Pa, krenimo od početka 🙂 Na stranici www.postani-student.hr mogu se pronaći informacije o svim fakultetima i smjerovima na njima u Hrvatskoj. Za socijalnu pedagogiju piše da se ove godine (2017.) za upad gleda prosjek svih ocjena, rezultati iz hrvatskog i nekog stranog jezika na državnoj maturi te rezultat psihologije ili sociologije na državnoj maturi. Matematika se boduje s 0%, što znači da nije bitno koju ocjenu ostvariš iz nje, i to je jedini predmet koji možeš pisati na B razini (hrvatski i strani jezik moraju biti na A razini).

Osim svega toga, potrebno je otići na fakultet na jedan razgovor s profesorima koji predaju na tom smjeru. Prije se taj razgovor zvao „motivacijski razgovor“, no trenutno se zove „Usmena procjena informiranosti, sklonosti i motiviranosti za studij“. Sadržaj razgovora ovisi od profesora do profesora, a uglavnom se usmjerava na to zašto si odabrala taj smjer, koji ti je na listi prioriteta, znaš li čime se bavi socijalna pedagogija, poznaješ li kojeg socijalnog pedagoga, znaš li gdje se socijalni pedagozi mogu zaposliti, mogu se pojaviti neka pitanja vezana uz specifične grupe kojima se bave socijalni pedagozi (na primjer ljudi ovisni o psihoaktivnim sredstvima, maloljetni delinkventi, ljudi s psihijatrijskim problemima, počinitelji kaznenih djela i slično), ali te također mogu upitati i nešto o tebi (čime se baviš, tvoje osobine itd.). Svatko ima drugačije iskustvo s tog razgovora i dobio je drugačija pitanja 🙂 Savjetujemo ti da si ranije malo pogledaš službenu stranicu fakulteta ( www.erf.unizg.hr ) i pronađeš neke specifične kolegije koji su ti zanimljivi na studiju jer bilo je i takvih pitanja, te da progooglaš i vidiš možeš li pronaći još neke primjere pitanja s razgovora (znali su se pronaći na forum.hr). Prije je taj razgovor mogao donijeti maksimalno 120 bodova, a minimalno si trebao dobiti 60 bodova da bi prošao dalje. No to je podložno promjenama iz godine u godinu, pa je važno pratiti informacije na stranici fakulteta.

Upisna kvota je ove godine 45 studenata, što je poprilično malo uzevši u obzir da se u cijeloj Hrvatskoj taj smjer može studirati samo na ERF-u u Zagrebu. Prijavljuje se velik broj učenika pa je važno imati dobre ocjene i potruditi se na maturi. Što imaš više bodova postignutih iz svih elemenata koji se boduju (a koji su prethodno spomenuti), to je veća vjerojatnost da upadneš. Bodovni prag se svake godine mijenja ovisno o tome koliko uspjeha imaju učenici koji se prijavljuju 🙂

Što se tiče težine samog smjera, to je poprilično individualno. Neki će studenti reći da im je bilo poprilično teško, dok će drugi reći da je bilo lagano. Veliku ulogu u tome igra koliko dobre ocjene želiš imati. Na primjer, ako ćeš biti u studentskom domu i još ćeš željeti dobivati stipendiju, trebat će ti jako dobre ocjene s fakulteta. Čim ti trebaju dobre ocjene, moraš se i više potruditi, odnosno više učiti i potrošiti više vremena na različite zadatke (seminarske radove, eseje i zadaće koji ulaze u ocjenu). Važno je imati na umu da socijalna pedagogija ima mnogo kolegija s teorijskim sadržajem za koji je potrebno sjesti i naučiti ga kako bi položila ispit (ima i kolegija gdje se moraju učiti zakoni).

Uzevši u obzir tvoje zadnje pitanje, isplati li se upisati taj smjer, to ovisi o tome što želiš i što te zanima. Mi ti možemo samo dati do znanja o čemu se radi 🙂 Socijalna pedagogija se velikim svojim dijelom bavi problemima u ponašanju, a kako bi se studenti osposobili za to pružaju im se različita saznanja iz brojnih područja: psihologije, psihijatrije, prava, sociologije, prevencije, pedagogije, statistike, kriminologije i tako dalje. Zaista je sveobuhvatna i mogu se pronaći veoma zanimljivi kolegiji. Naveliko se radi na komunikacijskim vještinama studenata pa postoje brojni kolegiji koji su usmjereni i na taj dio.

Ono što se često razlikuje kod nje od ostalih smjerova i fakulteta jest da profesori stalno traže interakciju sa studentima, da je atmosfera nekako bliska i prijateljska, svi se međusobno znaju, na predavanjima se održava mnogo grupnih radova i često nije riječ samo o klasičnom predavanju nego i studenti sudjeluju s različitim zadacima. S obzirom na to da se tako malo ljudi upisuje, imaš osjećaj kao da si u razredu a ne na studentskoj godini 🙂 Osim što socijalna pedagogija kao smjer ima mnogo kolegija za koje je potrebno učiti za polaganje ispita, ima također i mnogo praktičnog rada gdje moraš raditi s korisnicima, otići gledati što drugi rade, izvršavati zadatke i slično. Na drugoj godini diplomskog studija potrebno je obaviti 6 tjedana prakse u različitim institucijama (neke od njih su škole, centri za socijalnu skrb, sudovi, zatvori i kaznionice, prihijatrijske ustanove,probacijski uredi, odgojni domovi, razne udruge itd.). Ne održavaju se apsolutno sva predavanja na fakultetu, manji dio njih održava se u Psihijatrijskoj bolnici u Vrapču (gdje studenti dolaze u interakciju s tamošnjim pacijentima), u KBC Sestre milosrdnice, u bolnici Sveti Duh… Na fakultetu, osim samih profesora, na predavanja dolaze i razni praktičari koji govore o svojim iskustvima u radu s različitim korisnicima i na različitim mjestima.

Na kraju studija studenti su osposobljeni u područjima procjene, tretmana, prevencije, grupnog rada, izradi projekata/programa/radionica, istraživačkog rada, savjetodavnog individualnog rada…

Zaista bismo mogle pričati još mnogo toga o socijalnoj pedagogiji, no najbolje je da nam se javiš ako te nešto dodatno zanima. Nadamo se da smo ti uspjele malo približiti što je to socijalna pedagogija i kako je studirati na tom smjeru! 😀

Za kraj bismo te zamolile da ispuniš jednu kratku anketu kako bismo vidjele jesmo li ti uspjele pomoći i što bismo u budućnosti mogle promijeniti da bolje odgovaramo na dobivena pitanja. Anketi možeš pristupiti OVDJE. Hvala ti! 🙂

One Comment on “Socijalna pedagogija na ERF-u: o čemu se točno radi?”

  1. Pingback: Studijski programi Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta - Podrži me

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *