Ako pogledate svoju sadašnju situaciju u životu i gdje se nalazite, što biste rekli: jeste li uspjeli ili niste? Jeste li sretni ili bi moglo biti bolje? Želite li nešto promijeniti, ali ne znate kako? Smatrate li da su drugi krivi za sadašnju situaciju? Ako pak smatrate da ste zadovoljni u životu, vjerojatno ste imali druge koji su vas progurali u životu ili vam je sve išlo od ruke? Smatrate da se u životu za sve treba pomučiti ili potruditi (možda i suprotno tome)?

Tema ovoga članka nije o tome gdje se nalazite trenutno u životu. Naravno, on vas može potaknuti da razmislite o tome. Tema članka je usmjerena više na promišljanje o vlastitim ponašanjima za koje znamo da postoje, a usporavaju nas u ostvarenju nekog osobnog cilja. Ti ciljevi ne trebaju nužno biti vidljivi i opipljivi (poput novca ili boljeg radnog mjesta). Mogu biti unutarnji osjećaji koji nam pomažu da se bolje osjećamo i koji nas mogu potaknuti da budemo bolji prema drugima i prema sebi. Da bi mogli „prisvojiti“ takve osjećaje i ponašanja, dobro je zapitati sebe kakvo je moje trenutno ponašanje? Kako utječem na ljude oko sebe? Možemo pitati i bliske prijatelje kako nas oni vide. Ipak, važno je kako mi sebe vidimo i koliko smo spremni promijeniti vlastita ponašanja ili misli.

životu

Preuzeto s: www.benzinga.com

Sve počinje od naših misli. U našem prijašnjem članku govorili smo o negativnim mislima i kako ih se riješiti. Nažalost, kod mnogih je to borba koja traje dugo. Svakome se jave negativne misli koje nas znaju sputavati na putu prema cilju. Najčešće su to misli koje su povezane s autodestruktivnim ponašanjem. One mogu biti povezane i  sa slikom o sebi gdje smo manje vrijedni od drugih ili gdje smo nesposobni za nešto itd. Kada bismo upitali naše prijatelje misle li i oni tako o nama, začudili bi se da imamo lošije mišljenje o sebi nego što to drugi imaju. Vrlo često nas koče i razmišljanja o:

Neuspjehu

Postoji u društvu općenito mišljenje o tome da ako jednom ne uspijemo, vjerojatno nećemo nikada. Možemo smatrati da nismo uložili dovoljno napora ili da se trebamo još više truditi. U redu je uvidjeti da možemo bolje i da želimo biti bolji, ali u određenoj količini. Mnogi vrlo često ulažu još više napora kako bi uspjeli, a pritom zanemaruju neke osnovne potrebe (poput odmora) ili drugih ljudi oko sebe (obitelji ili prijatelja).

Usporedbi s drugima

Kako znamo da smo u nečemu bolji ili lošiji? Vrlo često ćemo se usporediti s drugima koji su u sličnom položaju poput nas. Uspoređivanje s drugima vrlo često zna biti zamka koja nas više potkopava u našem uspjehu nego što nam pomaže. Kada usporedba s drugima može biti korisna? Ako želimo doći do nekog cilja, možemo vidjeti kako su druge osobe koje su bile u sličnoj poziciji poput nas došle do njega. Pritom treba imati na umu da ako je nešto pomoglo jednoj osobi, ne mora značiti da će pomoći drugima ili nama samima. Svatko se nalazi u drugačijim životnim uvjetima i okolnostima koji mogu utjecati na nas.

Drugima koji su manje važniji od nas

Vrlo često u postizanju cilja možemo naići na osobe koje su u sličnom položaju poput nas samih. Ako su „nagrade“ ograničene (ili nam se čini da jesu) možemo postati više obrambeno nastrojeni. Mnogi znaju se prema drugima odnositi bahato, neuljudno, sarkastično, dvolično itd. jer se osjećaju ugroženo. U nekom trenutku možemo početi razmišljati kako su te osobe lošije od nas (po nekim karakteristikama) i da ne zaslužuju imati koliko i mi ili više od nas. U tim trenucima važno je objektivno pogledati iz kojeg razloga smo tu gdje jesmo? Utječu li na nas doista druge osobe ili mogu li uopće pridonijeti činjenici da budemo negdje drugdje?

životu

Preuzeto s: www.stazenezele.com

Ta razmišljanja često utječu i na naše ponašanje. Kako sebe ne vidimo objektivno i ne možemo osjećati umjesto drugih, ne možemo procijeniti u tolikoj mjeri koliko smo utjecali na drugu osobu. Kako je naše ponašanje utjecalo na drugu osobu možemo vidjeti po njenom ponašanju, ili ako nam ona sama to kaže.

Koja vlastita ponašanja znaju štetno utjecati na nas same ili na druge osobe?

Smatramo da će netko drugi umjesto nas napraviti posao

Većina nas ne primjećuje da pokušavamo prebaciti drugima dio posla koji bismo mi trebali obaviti. Isto tako, i drugi znaju prebaciti dio svoga posla na nas te u jednom trenutku možemo primijetiti da nemamo vremena za sebe ili da previše ovisimo o drugima. Ako prihvatimo neki zadatak ili imamo odavno neriješene račune, nećemo li se bolje osjećati ako znamo da smo ga samostalno riješili najbolje kako smo znali.

Nestrpljivost

Neki kažu da smo nestrpljivi zbog brzog razvoja nove tehnologije, neki kažu da je to zbog drugih ljudi koji postaju sve više rigidniji… Iako se znamo opustiti s prijateljima, obitelji, možda otići na pokoji izlet, sve više ljudi teži uspjehu koji bi sa sobom trebao povlačiti novac i materijalnu korist. Nemamo vremena za druge i za tuđe potrebe, osim ako nećemo dobiti neku korist od toga (npr. bolje radno mjesto, bolju školsku ocjenu) koja će biti nakon nekog vremena opipljiva. Malo tko je spreman učiniti nešto za drugoga bez da dobije nešto zauzvrat.

Otvoreno pokazivanje suprotnog stava

Nemamo svi ista razmišljanja i mišljenja o predmetima, događajima, ljudima itd. To je odlična stvar jer se nikada ne bismo mogli razvijati kao civilizacija i kao pojedinci. Problem nastaje kada naše suprotno mišljenje iznosimo javno u tolikoj mjeri da ono na neki način ugrožava drugu osobu, dovodi nas u neugodnu situaciju i može imati štetne posljedice (npr. otvoreno pokazivanje antipatije prema određenoj nacionalnosti). Prije nego što iznosimo stav koji je suprotan tuđem, bilo bi dobro preispitati vlastiti stav: u kojoj je mjeri on točan. Koji je razlog tome? Često svoja mišljenja, vrijednosti i stavove baziramo na vlastitim iskustvima. Samim time svatko ima različita iskustva, što dovodi i do određenog stava o nečemu. Umjesto da kritiziramo druge, bilo bi dobro pitati drugu osobu kako je došla do takvog zaključka. Na kraju možemo sebe ispitati u kojoj mjeri smo fleksibilni oko određenih stavova, a oko kojih smo previše rigidni.

životu

Preuzeto s. www.thejobnetwork.com

Ponekad imamo toliko obaveza i malo vremena da se ne stignemo pošteno pogledati u ogledalo. Kako rastemo i postajemo zreliji, dobivamo sve više obaveza. Kako bismo više uživali, bitno je živjeti u sadašnjem trenutku. Potrebno je jako malo da obratimo pozornost na poneke detalje. Kada uhvatimo trenutak, možemo drugoj osobi dati kompliment, reći joj kako nam je drago što ju vidimo i prisjetiti se lijepih zajedničkih trenutaka. Pokazivanje zahvalnosti čak i oko malih stvari zna doista pozitivno utjecati na osobu. Tu promjenu ne samo da ćete osjetiti u sebi već će je i drugi oko vas primijeriti!

Za kraj možemo izdvojiti jednu misao Albera Einsteina koja glasi:

Bez mijenjanja naših misli, nećemo biti u stanju riješiti probleme, koje smo istim tim mislima stvorili.

Objavljeno: 14/05/2018

Koliko ti se naš članak svidio?

[Total: 0    Average: 0/5]
Ako imaš dodatnih pitanja ili ti nešto nije dovoljno jasno, obrati nam se ovdje ili u komentaru ispod teksta!

P.S.
Lajkaj nas na fejsu!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *