KKK – Zasto je program pisanja provjera i zamenih ispitivanja takav da zadnjih 2 mjeseca ima toliko stvari za uciniti i ucenici uglavnom ne ucine ni jednu. I prevelik broj predmeta koji nisu u nasem daljnjem interesu je takoder problem. No najvise me muci to sto gubim volju da ucenjem. Jednostavno tjekom dana spavam po 3-4 sata inace ne mogu izdrzati i onda ucim do kasno u noc i nista me mogu upamtiti. No najcesce uopce ne naucim gradivo i samo trazim  neki laksi nacim da to odradim. Mogu li kako utjecati na to?

Dragi/draga KKK!

S obzirom da je postavljeno puno pitanja vezano za tvoje školovanje i budućnost, krenimo po redu. 

Čitajući tvoje pitanje podsjetile smo se naših školskih dana, učenja, ispitivanja, testova i velikog stresa koji je sve više rastao što se školska godina približavala kraju, a nama se činilo kao da imamo premalo vremena. S odmakom od srednje škole možemo shvatiti zašto je tome tako. Ako školska godina traje otprilike devet mjeseci (ako ne ubrajamo zimske i proljetne praznike, kao i neke državne praznike) na učiteljima je, odnosno na Ministarstvu zdravstva, obrazovanja i sporta, da rasporede nastavne jedinice i gradivo koje učenici moraju savladati u određenoj školskoj godini, kao i da pomno isplaniraju načine vrednovanja učenika (bilo to usmenim ili pismenim ispitima). E sad, s obzirom da je u pitanju navedeno da već zadnja dva mjeseca imaš osjećaj da nema dovoljno vremena, stavimo se malo u poziciju profesora. Svaki profesor ima svoje gradivo koje mora objasniti vama na satu, 4. je mjesec, do kraja školske godine ima nekih mjesec i pol dana, a pred vama je još barem 2 cjeline koje treba proći. Glavni razlog te ˝stiske˝ na kraju godine je taj što profesori ne mogu dati test/usmeno ispitati učenike ukoliko nisu prošli sav nastavni sadržaj iz zadnje nastavne jedinice.

Zamisli samo kako bi bilo da sada u 4. mjesecu dobijete test s gradivom koje nikad niste prošli na satu i ne razumiješ ga uopće, ali profesor, da bi izbjegao gužvu na kraju 5. mjeseca daje sada test. S obzirom da profesor nije obavio svoj posao, vi niste mogli naučiti gradivo koje vam nije objašnjeno, dobijete loše ocjene koje na kraju krajeva morate ispravljati. Zato je jedino rješenje ispitivanje učenika nakon obrađenog nastavnog sadržaja koji je eto tako isplaniran do kraja npr. 5. mjeseca i ispituje se naučeno gradivo u 6. mjesecu. Nadodale bismo da se možeš potruditi skupiti dobre i tebi zadovoljavajuće ocjene tijekom cijele školske godine, pa da ako ti ta zadnja ispitivanja i testovi predstavljaju toliki problem, možeš nešto i malo lošije od očekivanog napisati, a da ne utječe na tvoj prosjek. Također, naglašavamo važnost redovitog učenja i pripremanja za svako ispitivanje ili test tijekom cijele školske godine upravo u cilju kvalitetnijeg učenja i dobrih ocjena zadnjih par tjedana prije kraja.

Na neke konkretne promjene što se tiče ispitivanja na kraju školske godine trenutno ne možemo previše utjecati, ali moramo spomenuti kako se trenutno određene promjene rade po pitanju školstva i cjelokupnog obrazovnog sustava, tako da ipak netko sluša naše pritužbe. =)

Pametnim organiziranjem slobodnog vremena i vremena učenja možeš izbjeći učenje do kasno u noć (i nenaučeno gradivo), neispavanost i manjak koncentracije u školi kao i nakon škole. Ta se promjena ne može dogoditi preko noći, posebno ako ti se organizam naviknuo na tempo kakav je opisan u pitanju. Međutim, ako klikneš na linkove http://podrzi.me/kako-uspjesno-uciti-i-nauciti i http://podrzi.me/kako-uspjesno-nauciti/ vjerujemo kako ćeš naći nešto korisno za sebe i isprobati naše savjete kako podići motivaciju i kvalitetnije učiti. Ako ne upali, javi nam! =)

I na kraju, ako se usmjerimo na tvoj manjak motivacije za učenje, odnosno sadržaj predmeta koji te ne zanimaju, pitamo se koju si školu upisao/upisala? Gimnaziju ili strukovnu školu? Ukoliko se radi o gimnaziji, nju nikad nije loše upisati, nudi ti širok spektar znanja koji ti pomaže da se u četiri godine školovanja ˝pronađeš ˝, da otkriješ što želiš biti u kasnijem životu, te da se upisom na fakultet usmjeriš na specifično područje koje te zanima. Prednosti su te da imaš puno znanja o raznim područjima koja u strukovnim školama ne možeš dobiti, kao i to da će ti biti lakše polagati maturu. No, ako se radi o  strukovnoj školi i ako te ono što treba učiti ne zanima, probaj vidjeti možeš li se prebaciti u neku drugu školu koja će te zanimati više. Naše savjete možeš pročitati ovdje.

Međutim, naglašavamo kako se nikome, pa ni tebi ne može, ali i ne mora svidjeti cijeli nastavni sadržaj pojedinog predmeta ili neki predmet koji je eto sad u programu, ali u sljedećem razredu ga više neće biti. U svojem obrazovanju (čak i na fakultetu kada stvarno odabereš ono što tebe osobno zanima) se svi susreću s manjkom motivacije ili zanimanja za neki određeni predmet za koji smatraju da im nikada u životu neće koristiti. Učenjem i takvog nastavnog sadržaja radimo za sebe nešto dobro, vježbamo naše moždane stanice – pamćenje, razmišljanje i logiku, te na taj način mozak povezuje naučeno gradivo s prijašnjim stečenim znanjima i iskustvom, a da ti to ni ne znaš. S obzirom da promišljaš o  tome da ti nešto nikada neće koristiti, vidimo da vrednuješ ono što moraš naučiti, a ne da samo ˝naštrebaš˝ sve što stave pred tebe i brzo zaboraviš.

Kao što naš profesor kaže: ˝Ponuđen vam je švedski stol znanja, na vama je koliko ćete uzeti u tanjur˝.  

Savjetujemo ti da ukoliko ti se u globalu sviđa škola koju pohađaš, vizualiziraj si cilj koji želiš postići i savladavaj sve prepreke koje ti se nađu na putu prema tom cilju, bilo da je to dosadan profesor, dosadno gradivo ili čak cijeli predmet. Nauči, dobij ocjenu s kojom ćeš biti zadovoljan i idi dalje prema cilju. 

”Možda nećete postići sve ciljeve koje ste si postavili – nitko ne postiže –  ali ono što je stvarno bitno je imati ciljeve i ići prema njima punim srcem” – Les Brown
Sretno! 😀
premalo vremena

Fotografija preuzeta s: lifehacker.com

Lijep pozdrav od tima Podrži me! 🙂

 

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *