Prehrana je sastavni dio svakodnevnog života i obraćanjem pozornosti na ono što unosimo u sebe možemo poboljšati zdravlje, ali istovremeno utjecati na naše ponašanje. Svi smo upoznati s podjelom hrane na voće, povrće, mliječne proizvode, na dodatke prehrani itd. U hrani možemo pronaći i sastojke poput ugljikohidrata, bjelančevina, masti, vitamina i minerala. U osnovnoj školi svi učimo neke osnove i podjele tih sastojaka. Naravno, vrlo često ne razmišljamo pretjerano o tome koju vrstu šećera uzimamo (prirodni ili umjetni) jer nam se jede nešto slatko, jesmo li unijeli dovoljnu količinu mesa i tako dalje. S jedne strane znamo podijeliti hranu na zdravu i nezdravu, ali s druge strane ipak ne obraćamo toliko pozornost na to što svakodnevno unosimo  u sebe.

prehrana

Preuzeto s: www.msprebiotic.ca

Tempo života utječe na ono što jedemo…

U osnovnoj školi možemo imati gablec ili ručak koji određuje netko drugi umjesto nas. Na tom jelovniku može se naći sve i svašta, od jogurta, variva, namaza s kruhom, sve do nekog peciva. U srednjoj školi situacija je drugačija i u većini slučajeva preživljavamo od pekara ili kantina koje se nalaze u blizini. U tom razdoblju ovisno o roditeljskom džeparcu ili novcu od prakse. Međutim, na fakultetu je situacija malo drugačija pa se prije, za vrijeme ili nakon predavanja možete zaputiti u menzu kako bi uzeli ručak koji se može sastojati od juhe, ribe, svinjetine, pommes fritesa, blitve, pizze, salate… Cijene su pristupačne i ponuda je veća, pa je lakše odabrati ono što nam se najviše jede u tom trenutku. Ipak, ako želimo pripaziti na to što unosimo u sebe, ponekad nam može biti izrazito teško. Izbor nam je sužen u trenutku odabira – ne možemo uzeti ono što bi zadovoljilo naše nutricionističke potrebe. Kada dođemo doma uglavnom se možemo suočiti s činjenicom kako smo preumorni da si pripremimo neki obrok. Kada otvorimo hladnjak, u njemu nema ničega (a on je ustvari pun hranom koja nam se ne jede). U trenucima umora često znamo posegnuti za hranom koja je visoko kalorična i nezdrava (čokolada, chips, keksi itd.) i koja nam uz to samo povećava apetit.

Kako to utječe na mene?

Spomenuli smo umor nakon napornog dana koji nas može dovesti do nagle konzumacije različite hrane. Čak i ako pojedemo ručak, može se dogoditi da ne osjećamo sitost već da posegnemo za još jednim obrokom nakon kojeg se lošije osjećamo (možemo postati napuhani/naduti ili osjećati još veći umor nego prije). Ako nakon toga još legnemo u krevet, imamo veliki potencijal da dobijemo koju kilu viška. Moramo imati na umu i jesmo li prije toga stalno sjedili za radnim stolom ili za klupom, ili smo možda na poslu bili stalno u nekakvom pokretu. Kako bi se opustili tijekom vikenda, znamo otići van na piće gdje se konzumira alkohol. Nakon izlaska se često otiđe i do obližnje pekare ili do fast food-a gdje će hrana biti brzo gotova. Dok smo mladi, možemo voditi dosta brzi tempo života kod kojeg mamurluk osjećamo samo prijepodne, umor pripisujemo ranom ustajanju i odlasku u školu itd.

Cijeli teret brzog načina života povlači za sobom nezdrav način života što kasnije može rezultirati brojnim zdravstvenim tegobama. Također, nebavljenje fizičkim aktivnostima može dovesti do tromosti tijela, mišići s vremenom počinju gubiti svoju elastičnost, sve smo češće umorni ili se brzo umorimo nakon određene aktivnosti (poput trčanja). Nadalje, sve se više govori o pretjeranoj konzumaciji industrijski prerađene hrane koju možemo pronaći na gotovo svakoj polici u dućanu ili u restoranima. Takva hrana bogata je aditivima, umjetnim bojilima i konzervansima koji štetno utječu na mozak. One mogu uzrokovati glavobolje, već spomenuti umor i bezvoljnost te kasnije depresiju ili karcinom.

prehrana

Preuzeto s: www.InBusiness.ae

Svi ti čimbenici mogu povući sa sobom brojne posljedice poput nezadovoljstva sobom, svojim fizičkim izgledom, bezvoljnosti, nezainteresiranosti itd. Također, jednim djelom to može utjecati i na naš društveni život, pogotovo ako se počinjemo sve više povlačiti u sebe. U tom kontekstu sve više znanstvenika ističe važnost obraćanja pozornosti na hranu koju unosimo tijekom dana. Možda je dobro zapitati se ponekad što nam se najčešće nalazi na jelovniku?

Što bi bilo dobro napraviti za sebe?

  • Za početak bi bilo dobro uvidjeti koje su naše dnevne navike: preskačemo li doručak, jedemo li dok idemo prema školi/poslu, što jedemo, koliko vode dnevno pijemo, koliko se krećemo… To su važne činjenice koje oblikuju naš dnevni ritam i većina njih su postale dio svakodnevne rutine. Te naše navike mogu pozitivno ili negativno utjecati na naše zdravlje.
  • Ako se ne bavimo nekim sportom ili nismo tijekom dana fizički aktivni, postoji li neki sport koji nam je dostupan (financijski i vremenski)? Postoje li načini da postanemo tijekom dana fizički aktivniji? Kako biste doskočili problematičnim pitanjima tog tipa započnite od svoje svakodnvice. Primjerice, imate nekoliko stanica do škole, fakulteta, prijatelja ili posla – mogli biste prošetati, za što ćete trebati krenuti nekoliko minuta ranije kako biste na vrijeme stigli do svog odredišta.
  • Mnogi smatraju kako je bitno vježbati gotovo svaki dan, i to po nekoliko sati dnevno. Međutim, dovoljno je biti fizički aktivan pola sata dnevno. Ovdje ubrajamo i hodanje i trčanje na autobus ili na predavanje. Naravno, ako se bavimo već nekim sportom, bitno je što želimo postići treningom i što treniramo. Npr. ako želimo trčati i izgubiti pokoji kilogram, masno tkivo se kod trčanja počinje gubiti tek nakon 40 minuta treninga. Dobro je saznati koliko je vremenski potrebno za određenu aktivnost da se vidi rezultat (ako nam je to važno) i kako ona utječe na naše tijelo.
  • Danas su sve više popularnije aplikacije koje potiču zdrav način života. Prema tome, možemo naći razne aplikacije s vježbama koje možemo raditi kod kuće, što je super za one koji nemaju vremena i volje ići u teretanu ili na neki sport. Također, postoje aplikacije za praćenje dnevnog unosa tekućine u organizam kao i  one koje služe za bilježenje unesene hrane. Takve aplikacije dobre su za one koji žele izgubiti ili dobiti pokoji kilogram, ali dobre su i za one koji žele zadržati trenutnu težinu. Same aplikacije mogu nam pomoći u skretanju pažnje i na ono što smo pojeli tijekom dana, nutricionističku vrijednost hrane, kalorije itd.
  • Dobro je informirati se o namirnicama i slušati svoje tijelo – ne reagiramo svi jednako na sve namirnice! Primjerice, neke osobe teže probavljaju meso, mliječne proizvode i slično, te im to može izazvati probavne tegobe ili osjećaj nadutosti. No, treba istaknuti kako se za određene namirnice mogu pronaći supstituti koji imaju jednaku nutricionističku vrijednost.
  • Neka se na dnevnom jelovniku nađe pokoja jabuka, naranča, mandarina ili drugo sezonsko voće! Bitno je dnevno unositi određenu količinu vitamina i minerala koji koriste našem organizmu. Time možemo smanjiti umor ili razdražljivost koju možemo osjećati tijekom napornog dana.

 

Moramo napomenuti kako postoje različite internetske stranice koje se isključivo bave prehranom, vježbanjem i zdravim načinom života. Informiranjem možemo pridonijeti zaštiti sebe i drugih od štetnog utjecaja industrijski prerađene hrane te si možemo poboljšati život već od danas! Za dodatne informacije ili pitanja vezana uz štetni utjecaj prehrane i kako možeš voditi zdraviji život, slobodno nam se javi. 🙂

Objavljeno: 27/11/2017

Koliko ti se naš članak svidio?

[Total: 0    Average: 0/5]
Ako imaš dodatnih pitanja ili ti nešto nije dovoljno jasno, obrati nam se ovdje ili u komentaru ispod teksta!

P.S.
Lajkaj nas na fejsu!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *