Listajući časopise, čitajući razne portale na internetu, novine, gledajući filmove možemo primijetiti kako nam upravo mediji nameću sliku idealnog tijela. Imaju li poremećaji hranjenja ovdje svoj korijen ili je riječ o nečem mnogo složenijem? Koje vrste poremećaja postoje i kako možete pomoći oboljeloj osobi pročitajte u nastavku. 

Poremećaji hranjenja dijele se na 3 vrste: 

Preuzeto s: www.staff.washington.edu

Anoreksija je psihički poremećaj kod kojeg osoba u strahu od debljanja počinje namjerno mršavjeti. Pri tome se dovodi do stanja teške tjelesne iscrpljenosti i životne ugroženosti. Želja za osjećajem prihvaćenosti od strane vršnjaka i želja za postizanjem idealnog ženskog tijela (koji je često nametnut od strane medija) osobu vodi prema izboru mršavljenja kao najjednostavnijeg načina za postizanje svog cilja.  

Bulimija je psihički poremećaj kojeg karakterizira potreba za prejedanjem velikim količinama visokokalorične hrane. Nakon prejedanja slijedi namjerno povraćanje do kojeg dolazi zbog straha od debljanja i nezadovoljstva izgledom vlastitog tijela.

Poremećaj kompulzivnog prejedanja karakteriziraju nekontrolirani naleti prejedanja, nalik onima kod bulimije, pri čemu osoba trpa u sebe goleme količine hrane, obično visokokalorične. Prestaje jesti tek kada nastupi bol u želucu ili kada više ne može disati. Ključno je da takvoj epizodi prejedanja ne prethodi stvarna, konkretna glad, nego je riječ o tzv. emocionalnom jedenju.

Kako se razvijaju poremećaji hranjenja?

Biološki čimbenici kao uzročnike poremećaja hranjenja možemo promatrati sa stajališta obiteljske povijesti i samog pojedinca. Čimbenici sa stajališta obiteljske povijesti ističu  prisutnost raznih problema/poremećaja u bliskoj obitelji, poput: poremećaja hranjenja, depresije, ovisnosti o alkoholu ili drogama i prisutnosti osoba oboljelih od dijabetesa. Uzročnici na strani oboljelog pojedinca uključuju sklonost debljanju i prisutnost neuroloških i fizioloških odstupanja, poput disfunkcije u limbičkom sustavu mozga i razini serotonina (tvar koja se luči u mozgu i utječe na apetit, bol, disanje i druge funkcije).

Preuzeto s: www.bearingnews.org

Psihološki čimbenici možemo povezati s roditeljima i odgojem i čimbenike na strani samog pojedinca. Među oboljelim osobama pretežno su zastupljene osobe ženskog spola, iako su danas sve prisutniji i mladići. Djevojke koje boluju od anoreksije izražavaju psihološku osjetljivost zbog odnosa koji razvijaju s majkom. Majke su u odnosu prema kćerima tjeskobne, kontrolirajuće, čime kćeri razvijaju nesigurnu privrženost (boje se napustiti majku, udaljiti se od nje). Imaju razvijenu sklonost k idealizaciji (sve je super, ja nemam problema) kao i teškoće u proradi emocija (teško izražavaju emocije i teško se nose s njima). Smatra se da oboljeli pojedinci imaju istaknuti perfekcionizam i opsesivno-kompulzivnu crtu ličnosti (točnost, urednost, tvrdoglavost), a prisutna je i značajno lošija slika o sebi, što ih čini sklonima za razvoj poremećaja u hranjenju.

Sociokulturalni čimbenici ističu važnost utjecaja vršnjaka kao i sveprisutnih medija (društvenih mreža poput Facebook-a, Instagrama…) na samu osobu. Njihovim utjecajima povećavaju se zahtjevi i očekivanja od žena, nameće se ideal ljepote, odnosno prehrambena i farmaceutska industrija stvaraju „industriju ljepote“ koja također pridonosi pojavi bolesti.

 

Poremećaji  hranjenja: što učiniti kad ih prepoznate?

Bilo da je riječ o vama, prijateljici, prijatelju ili poznaniku najvažnije je samom poremećaju pristupiti ozbiljno. Poremećaji hranjenja predstavljaju ozbiljnu bolest koja zahtijeva dugotrajno liječenje.

Liječenje se može odvijati u bolnici: dnevna bolnica ili hospitalizacija (zbog životne ugroženosti) ili pak putem tjednih odlazaka na psihoterapiju. 

Osim samog liječenja vrlo je važno i naše ponašanje prema bolesnoj osobi. Pri tome valja naglasiti konstantno ohrabrivanje osobe da ode na liječenje ili da ustraje u procesu oporavka. Također je važno informirati se o samoj bolesti, pružati podršku oboljeloj osobi, razgovarati o problemu, pitati ju kako joj je te nastojati suosjećati s njom i razumjeti kroz što sve prolazi. Uz navedeno potrebno je izbjegavati komentare vezane uz debljinu i izgled oboljele osobe kao i drugih osoba.

Preuzeto s: www.centarbea.hr

U Zagrebu postoji Centar kojem je cilj pružiti podršku oboljelima od poremećaja hranjenja i njihovim obiteljima. Centar provodi preventivne programe, educira javnost o samom problemu, te povezuje stručnjake iz Hrvatske i inozemstva u navedenom području. Riječ je o Centru BEA  te vas pozivamo da im se obratite u slučaju da vi sami ili netko iz vaše blizine ima simptome navedenih poremećaja, jer što se ranije problem krene rješavati to će ishodi biti brži i povoljniji. 

Boriš se sa svojom tjelesnom težinom – kako si možeš pomoći?

U adolescenciji nam se tijelo počinje mijenjati i normalno je da počinjemo sebe uspoređivati s drugim ljudima. Problem može nastati kada se počnemo uspoređivati s osobama koje se nalaze na reklamama, na televiziji i slično. Većinom nismo svjesni što stoji iza tih „privlačnih“ slika.

Prvi korak kod prihvaćanja svojeg tijela je shvaćanje da nitko nije savršen i da svi imamo svoje mane i vrline. Taj korak je na početku adolescencije jako težak jer smatramo da su svi bolji ili ljepši nego mi. Prihvaćanje svog izgleda je najbolji način da se bolje osjećamo u svojoj koži.

Preuzeto s: www.truweight.in

Jedan od odličnih načina kako da se bolje osjećamo u svakom pogledu je vježbanje. Neke osobe više vole vježbati samostalno, a neke u društvu – što može biti odličan način da se družiš s prijateljima. Najbolje je pronaći osobu koja već vježba i koja nas u tom slučaju može motivirati. Također je važno vježbe prilagoditi vlastitoj snazi i izdržljivosti kako ne bi došlo do prevelikog iscrpljivanja tijela ili do ozljeda.

Još jedan koristan način je prehrana. Ovdje ne govorimo o izgladnjivanju, već o pravilnoj i zdravoj prehrani. Doručak se smatra najvažnijim obrokom i tu možemo napraviti razne kombinacije s voćem, jogurtom, žitaricama itd. Također je potrebno tijekom dana unositi što više različitih namirnica (voće, povrće, meso, ugljikohidrate) kako bi tijelo imalo kvalitetne izvore energije i time nam olakšalo obavljanje svakodnevnih zadataka. Slatkiši su često neizostavni dio prehrane, no bilo bi poželjno kada bi ih jeli što rjeđe jer su oni uglavnom glavni uzročnici dobivanja na težini.

Objavljeno: 18/7/2016

Koliko ti se naš članak svidio?

[Total: 1    Average: 5/5]
Ako imaš dodatnih pitanja ili ti nešto nije dovoljno jasno, obrati nam se ovdje ili u komentaru ispod teksta!

P.S.
Lajkaj nas na fejsu!
PODRŽI ME

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *