Svake godine na tisuće studenata upisuje prvu godinu fakulteta na nekom od sveučilišta. Početak studentskog života i predavanja za mnoge predstavlja vrlo stresnu situaciju koja uključuje samostalni život u drugom gradu, porast odgovornosti i obaveza, upoznavanje novih kolega i kolegica, snalaženje na samom fakultetu, baratanje akademskim pojmovima i slično. Neki studenti prve godine, odnosno brucoši, probleme vezane uz snalaženje među akademskim pojmovima olako savladaju bilo uz pomoć braće, prijatelja ili poznanika koji već studiraju. No, sasvim je uobičajeno da nekad ne poznajemo nekog tko studira i tko bi nas vrlo rado svojim primjerima i savjetima uveo u studentski život. Stoga, u nastavku donosimo neke od osnovnih pojmova, naziva, itd. koji će vam zasigurno trebati tijekom studiranja, a njihovo poznavanje na samom početku možda kod nekih studenata može doprinijeti smanjenju neugode, straha, nesigurnosti i slično. 

Općeniti pojmovi vezani uz studiranje

Općeniti pojmovi predstavljaju one pojmove koji su dio organizacije i ustrojstva svakog fakulteta. Sukladno tome, njihovo poznavanje može vam uvelike olakšati snalaženje na samom fakultetu.

Većina fakulteta studije organizira podjelom na preddiplomski i diplomski studij koji su u svom sastavu podijeljeno na odsjeke.

Preddiplomski studij: predstavlja studij koji uglavnom traje 3 godine, odnosno 6 semestara (na nekim fakultetima može dulje trajati, odnosno 4 godine). Po završetku navedenog studija student dobiva prvostupničku diplomu i stječe naziv sveučilišni prvostupnik/ca (baccalaureus), u žargonu poznatiji pod nazivom “bakalar”.  Nakon toga student može, ali ne mora nastaviti studij na istom fakultetu, odnosno može se polaganjem razlikovnih ispita prebaciti na drugi fakultet ili pak ostati na istom fakultetu na kojem je završio preddiplomski studij. Također treba istaknuti činjenicu kako je većina fakulteta koncipirana po principu 3 (godine preddiplomskog studija)+2 (godine diplomskog studija), neki su organiziriani po principu 4 + 1, dok su neki studiji integrirani. Integrirani studiji nisu podijeljeni na preddiplomski i diplomski studij, već zahtijevaju završetak svih 5 godina kako bi se stekao sveučilišni naziv magistra. Uz navedeno treba istaknuti kako neki fakulteti poput Medicinskog fakulteta  traju 6 godina.

Diplomski studij: uglavnom traje 2 godine, odnosno 4 semestra. Po završetku student dobiva diplomu i naziv sveučilišni magistar/magistra (mag.), a na tehničkim fakultetima pridodaje se i naziv inženjer (ing.).

Odsjek: profesori koji predaju na fakultetu grupirani su prema predmetu bavljenja u odsjeke. Ovisno o vrsti fakulteta odsjeka može biti više ili manje. Primjerice na studiju socijalne pedagogije profesori su grupirani u 2 odsjeka: za poremećaje u ponašanju i odsjek za kriminologiju.

Nadalje, osoba koja se nalazi na čelu svakog fakulteta je dekan/ica, nakon koje slijede prodekani (npr. znanost i nastava).

dekan

Preuzeto s: www.ipik.hr

Dekan/ica: osoba koja je glavni upravitelj (svojevrsni ravnatelj) fakulteta. Donositelj je svih važnih odluka vezanih uz fakultet te je ujedno predstavnik fakulteta na važnijim događajima i sastancima. Na podjeli diploma i ostalim važnim događanjima vezanim uz sveučilište, odnosno fakultet, dekan/ica nosi vrlo prepoznatljivu odoru. 

Mentor/ica godine: osoba poput razrednika u osnovnim i srednjim školama, brine o studentima i eventualnim problemima tijekom akademske godine. Bira se po pravilu koji profesor na određenoj godini studija ima najviše predavanja, odnosno kojeg studenti najčešće slušaju na predavanjima, bit će mentor godine. Mentor godine bira se za svaku godinu studija. Neki fakulteti imaju, a neki nemaju mentora godine, dok im preostali fakulteti možda dodjeljuju drugačiji naziv.

Osim navedenih, općenitim pojmovima smatramo i one koji se odnose na referadu, studomat, indeks i neizostavnu x icu.

Referada: ured u kojem studenti mogu dobiti informacije o uvjetima studiranja na fakultetu, mogu prijaviti ispite (putem studomata), obaviti upise u semestar/godinu, te također mogu dobiti potvrde o svom statusu, obavljati sve aktivnosti u vezi s prijavom i obranom diplomskih radova i sl. 

studomat

Preuzeto s: www.unizd.hr

Studomat: studenti prijavljuju i odjavljuju ispite elektroničkim putem pomoću ISVU modula Studomat. Studomat  se koristi za: prijavu/odjavu ispita, pregled rasporeda ispitnih rokova, pregled rezultata svih ispita, upisuju semestar/godinu, biraju izborne predmete, vrše ispis raznih potvrda… 

Indeks: studentska knjižica u kojoj se nalaze svi podaci o upisanoj godini, odnosno semestru, kao i o upisanim kolegijima (obaveznim i izbornim). Nakon što student odsluša sva predavanja dobiva potpis profesora čiji kolegij je odslušao, a potpis je ujedno i preduvjet za izlazak na ispit. Nakon što student položi ispit (pismeni ili usmeni) profesor u indeks upisuje ocjenu, datum polaganja ispita te ocjenu potvrđuje svojim potpisom. Pored svakog kolegija nalazi se broj ECTS bodova koje on nosi. Treba istaknuti kako neki fakulteti više ne koriste indekse u formi knjižica, već se isti nalaze u elektroničkom obliku na X-ici.

Preuzeto s: www.srce.unizg.hr

X-ica: studentska kartica koja sadrži: ime i prezime studenta, naziv sveučilišta, naziv upisanog fakulteta, potpis i fotografiju studenta, te matični broj studenta pomoću kojeg student ulazi u studomat. Osim navedenog, x-ica donosi niz pogodnosti za samog studenta. Na njoj „se nalazi novac“ kojim student plaća dio cijene obroka u menzi, dok preostalu svotu novca plaća u gotovini. Dakle, ulaskom u menzu, student odabere ono što želi jesti te na blagajni daje x-icu koju zaposlenik menze provlači kroz blagajnu i time s nje „skida“ dio od ukupnog iznosa obroka, dok student preostali iznos nadoplaćuje. Osim što se koristi u menzi, predočenje x-ice također donosi i popuste u određenim trgovinama, kazalištima, kinima i slično, pa ju tako opravdano možemo nazvati omiljenom studentskom karticom.

Uz već ranije spomenutu menzu važno je spomenuti i Studentski centar (SC).

SC: Studentski centar je centar koji postoji u gradovima u kojima se nalaze sveučilišta, odnosno veleučilišta. Centar je mjesto gdje studenti mogu podizati studentske ugovore za rad tijekom studiranja, u njegovoj nadležnosti su gotovo sve menze u SC studenti predaju papire za smještaj u studentske domove i slično. 

menza

Preuzeto s: www.jutarnji.hr

Menza: mjesto gdje studenti imaju sufinancirane obroke, odnosno gdje dio cijene plaćaju x-icom, a dio u gotovini. Menze imaju menije (obični i vegetarijanski) koji se sastoje od juhe, glavnog jela, salate, kruha i deserta (kolača ili voća), te ostali izbor hrane, pri čemu se novi jelovnik slaže za svaki dan u tjednu. Menze mogu biti privatne ili pod nadležnošću SC-a.

Pojmovi vezani uz predavanja

Nakon što su razjašnjeni neki općeniti pojmovi vezani uz studiranje, treba istaknuti i one vezane uz nastavu, odnosno predavanja. Neki su semestar, ispitni rokovi, kolegiji, ECTS bodovi…

Akademska godina: za razliku od kalendarske godine koja počinje i završava uvijek s istim datumima, akademska godina počinje prvim danom predavanja, a završava zadnjim danom jesenskih ispitnih rokova. Svaki fakultet pojedinačno određuje početak predavanja, kao i početak i završetak ispitnih rokova. Sukladno tome, početak i kraj akademske godine se razlikuje ovisno o fakultetu, no, ona uglavnom traje do kraja 9. mjeseca.

semestar

Preuzeto s: www,pinimg.com

Semestar: svaka akademska godina sastoji se od 2 semestra: zimskog i ljetnog. Zimski semestar počinje tijekom 9.,  odnosno 10. mjeseca, te uglavnom traje do kraja 2. mjeseca. Ljetni semestar uglavnom počinje krajem 2. ili početkom 3. mjeseca, a završava krajem 6., odnosno sredinom 7. mjeseca. Tijekom semestra student sluša i polaže obavezne i izborne kolegije. Svaki semestar počinje s predavanjima, a završava ispitnim rokovima.

predavanja

Preuzeto s: www.meme.am

Ispitni rokovi: slijede nakon završetka semestra. Uglavnom traju 4 tjedna te  zahtijevaju prijavljivanje ispita putem studomata. Izuzetak je jesenski ispitni rok kojem ne prethode predavanja. Odnosno, ako student ne  položi neki ispit u zimskom ispitnom roku, isti može prijaviti na ljetnom roku (ako profesor održava ispit) i na jesenskom. Jesenski ispitni rok predstavlja zadnju šansu da se neki ispit položi u tekućoj akademskoj godini. U suprotnom ispit/kolegij se prenosi u sljedeću godinu.

Svaki kolegij nosi određeni broj ECTS-a te se velika većina njih polaže putem pismenog i/ili usmenog ispita. Neki kolegiji mogu se kolokvirati putem kolokvija, radnih mapa, raznih zadataka i slično. Način polaganja kolegija određuje profesor koji je njegov nositelj.

Kolegij:  može biti obavezni i izborni, a upisan je u indeksu i studomatu. Prilikom upisa u semestar student dobiva obavezne kolegije koje mora odslušati, te dobiva popis izbornih kolegija koje može odabrati, upisati, odslušati i položiti. Kolegiji na fakultetu su zapravo kao i predmeti u srednjoj školi. Svaki kolegij ima određeni broj ECTS bodova. 

Preuzeto s: www.pmfst.unist.hr

ECTS: svaki kolegij, bio on obavezni ili izborni nosi određeni broj ECTS bodova koji se upisuje u indeks, odnosno nalazi se na studomatu. Bodovi se dodjeljuju prema opterećenju koje kolegij ima za studenta, a to se odnosi na: vrijeme utrošeno za predavanja, za pisanje i prezentaciju seminara, čitanje teže i lakše literature i slično. U pravilu ECTS bodovi trebali bi označavati težinu kolegija, no, često se događa da je broj ECTS-a premali, a kolegij zahtjevan te je literatura opsežna i teška za učenje. No, takvi problemi rješavaju se na razini fakulteta putem akreditacija. Pri upisu svaki student mora voditi računa o tome da na kraju akademske godine ima 60 ECTS-a. Međutim, hoće li student upisivati kolegije tako da su svakom semestru ima zbroj ECTS-a 30 ili će u jednom semestru uzeti npr. 32 ECTS-a, a u drugom 28 njegov je odabir. Pri tome valja napomenuti da student u svakom semestru može upisati najviše 35 ECTS-a. Napominjemo kako je na kraju najvažnije nastojati skupiti 60 ECTS-a, jer je to najniži prag koji treba zadovoljiti.

Kao što je već ranije navedeno, kolegiji se mogu polagati na različite načine, pri čemu najčešće govorimo o ispitima i kolokvijima. Uz navedeno, neki kolegiji zahtijevaju da studenti tijekom semestra napišu seminare ili druge oblike radova koji im ponekad mogu biti preduvjet za dobivanje potpisa, odnosno izlazak na ispit.

predavanja

Preuzeto s: www.studentski.hr

Kolokvij: polaže se tijekom trajanja predavanja. Olakšava polaganje kolegija tako da se ukupno gradivo polaže putem 2, 3 ili više kolokvija. Student koji prođe kolokvije dolazi na ispit, odnosno na ispitni rok upisati ocjenu koju je dobio položenim kolokvijima. No, student koji padne bilo koji od kolokvija, da bi položio kolegij mora izaći na završni ispit koji objedinjuje gradivo cijelog kolegija. Neki studiji zahtijevaju prolaz kolokvija kao preduvjet za izlazak na završni ispit. Naime, to uvelike ovisi o upisanom sveučilištu i fakultetu.

Ispit: može se polagati usmenim ili pismenim putem. Student može pristupiti ispitu ukoliko ga je prijavio putem studomata i dobio potpis u indeks. Ispit se može polagati u zadnjem tjednu predavanja, u formi predroka, ili za vrijeme ispitnih rokova, odnosno u formi redovnog ispitnog roka. Uz navedeno, neki fakulteti/profesori nude i međurokove koji se odnose na polaganje ispita iz prethodnog semestra tijekom predavanja u idućem semestru. Primjerice, ispit iz zimskog semestra polaže se na međuroku krajem 3. ili u 4. mjesecu, kada zapravo traju predavanja iz ljetnog semestra. Naime, navedeno također uvelike ovisi o upisanom fakultetu, ali i profesorima koji održavaju ispite.

predavanja

Preuzeto s: www.6yka.com

Seminarski rad: pisani rad koji je sličan znanstvenom radu u kojem se detaljnije obrađuje jedna tema ili područje. Može ga pisati 1 student ili grupa studenata (npr. 3-4 ili više). Broj stranica varira ovisno o opsežnosti teme i zahtjevu profesora, što može iznositi od 10-25 stranica. Svaki profesor ima svoju formu sadržaja rada, što uvelike ovisi o temi koja se obrađuje. Neki temeljni elementi seminara su: naslovna stranica, sadržaj, uvod, središnji dio/razrada, zaključak i popis literature. Profesor sam definira način na koji se citira literatura, odnosno način na koji se piše popis literature te definira koji je najmanji broj literature koju student mora koristiti kao i najmanji broj stranica koji mora napisati.

Uz navedene pojmove, tijekom studentskog života susrest ćete i mnoge druge pri čemu će neki biti također opći, odnosno univerzalni, dok će drugi biti specifično vezani uz upisani fakultet. Neovisno o tome, nadamo se da će vam ovaj kratki pregled barem malo pomoći u nošenju sa studentskim životom i pripadajućim mu obavezama. I za kraj želimo naglasiti kako ocjene ni na fakultetima ne predstavljaju mjerilo znanja. Stoga, ako vam prosjek nije preduvjet za stipendiju, smještaj u studentski dom i slično, savjetujemo vam da se ne opterećujete toliko njegovom visinom. Odnosno, tijekom studija imajte na umu činjenicu da studirate i učite zbog sebe. Taj dugačak i za neke mukotrpan proces sagledajte u svjetlu izravnog ulaganja u sebe, u vlastiti razvoj, odnosno u razvoj znanja i vještina koje ćete jednog dana moći primijeniti na svom radnom mjestu, u interakciji s kolegama, prijateljima, korisnicima, te ćete ih nastaviti graditi i razvijati uz svijest o važnosti cjeloživotnog učenja.

Objavljeno: 18/9/2017

Koliko ti se naš članak svidio?

[Total: 2    Average: 5/5]
Ako imaš dodatnih pitanja ili ti nešto nije dovoljno jasno, obrati nam se ovdje ili u komentaru ispod teksta!

P.S.
Lajkaj nas na fejsu!
PODRŽI ME

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *