Pretpostavljamo da je barem jedan dio vas do sad čuo za pojam mobing. No, koliko vas točno zna što je to mobing? Poznajete li nekoga iz vaše bliže sredine tko je žrtva mobinga? Možda ste vi sami doživjeli mobing na radnom mjestu, a ne znate kome se javiti i što poduzeti.

Objašnjenje pojma mobing

Mobing (eng. mobbing) predstavlja oblik svjesnog ili nesvjesnog ponašanja koje se pojavljuje na radnom mjestu pri čemu pojedinac ili više osoba sustavno, tijekom duljeg vremenskog perioda (najmanje jednom tjedno, tijekom najmanje šest mjeseci) psihički zlostavlja drugu osobu. Cilj takvog ponašanja je kod žrtve mobinga ugroziti ljudsko dostojanstvo, integritet, ugled i čast osobe. Mobing najčešće započinje nerazriješenim konfliktima/sukobima koji postepeno prerastaju u agresivno ponašanje kojem je cilj napadanje i kažnjavanje žrtve koja postaje obilježena, izolirana i predmet poruge na radnom mjestu pri čemu psihološko zlostavljanje može prerasti i u fizičko/tjelesno zlostavljanje.

Heinz Leymann je 1980-ih godina počeo proučavati mobing i definirao ga je kao psihološki teror u radnome okruženju koji podrazumijeva neprijateljsku i neetičnu komunikaciju izravno i sustavno usmjerenu, od strane jednoga ili više pojedinaca, prema individui koja je zbog mobinga dovedena u položaj bespomoćnosti i nezaštićenosti te se u tome položaju nalazi zbog nastavka zlostavljačkih aktivnosti.

Osoba koja vrši zlostavljanje nazivamo mober i to radi zato što joj je cilj uklanjanje žrtve iz radnog okruženja/organizacije/institucije, pokazivanje „moći“, odnosno agresije ili uklanjanje konkurencije za neku poziciju, bilo za sebe ili za nekog drugog.

Vrste mobinga

Mobing možemo promatrati ovisno o tome tko vrši mobing prema žrtvi (nadređeni, podređeni ili kolega koji je prema hijerarhiji jednak žrtvi). Prema tome, postoje različite vrste mobinga, a to su:

  • Vertikalni mobing odnosi se na situaciju kada nadređeni, primjerice šef, vrši mobing nad podređenim, primjerice zaposlenikom
  • Horizontalni mobing predstavlja situacije kada kolega, koji je u hijerarhiji zaposlenih na jednakoj razini kao i žrtva, vrši mobing nad kolegom
  • Obrnuti mobing je vrsta mobinga koji je u praksi nešto rjeđe zastupljen, a odnosi se na mobing od strane podređenog, primjerice zaposlenika, prema nadređenom, primjerice šefu
  • Strateški mobing spada u podskupinu vertikalnog mobinga, kod kojeg upravljački tim neke tvrtke sustavno psihički zlostavlja jednog ili više radnika jer ga ocjenjuju kao nepoželjni ili nepotrebni dio radne snage
  • Bossing također predstavlja podvrstu vertikalnog mobinga pri čemu se nadređeni neprijateljski odnosi prema niže rangiranim radnicima kroz agresivno i vrijeđajuće ponašanje
  • Emotivni mobing obuhvaća slučajeve u kojima zlostavljač zbog osjećaja poput zavisti, ljubomore, ljutnje, neprijateljstva i antipatije kroz kritiziranje rada, ponižavanje, vrijeđanje, podmetanje, sprječavanje dotoka informacija na koje radnik ima pravo ili koje su nužne za obavljanje posla sustavno zlostavlja drugu osobu.

Kako prepoznati mobing

Iako definicija mobinga navodi da je riječ o zlostavljanju tijekom duljeg vremenskog perioda, treba istaknuti da mobing može predstavljati i jedan agresivan čin koji utječe na psihičko zdravlje žrtve. Primjer takvog ponašanja odnosi se na verbalni i/ili psihički napad na osobu zbog privatnog života, nacionalnosti, etničke ili vjerske pripadnosti, napad na način života, seksualnu orijentaciju ili na članove obitelji. Temeljem navedenih i drugih primjera možemo prepoznati mobing u specifičnim situacijama.

mobing

Preuzeto s: www.blog.dnevnik.hr

Međutim, Leymann je u svojim istraživanjima identificirao 45 pojavnih oblika mobinga pri čemu neka od tih ponašanja nisu isključivo i pravno gledano primjer mobinga. No, definitivno se uz prisutnost drugih kriterija svrstavaju pod mobing.

Neki od primjera pojavnih oblika mobinga su:

 napadi na mogućnost izražavanja – stalno prekidanje u obavljanju posla, ograničavanje mogućnosti izražavanja, glasno psovanje, kritiziranje kako se obavlja rad, upućivanje usmenih i/ili pisanih prijetnji, telefonski teror, odbijanje uspostavljanja kontakta putem omalovažavajućih gesta itd.

– napadi na društvene kontakte – nerazgovaranje, premještaj u prostorije daleko od kolega, zabrana drugim kolegama da razgovaraju sa žrtvom mobinga, tretiranje žrtve kao “da ne postoji” itd.

– napadi na ugled – širenje glasina, ogovaranje, ismijavanje, ruganje, imitiranje s ciljem kako bi se žrtva napravila smiješnom, optuživanje žrtve da je psihički bolesna, dovođenje u pitanje odluka žrtve, korištenje pogrdnih naziva za žrtvu, psovanje, seksualno približavanje ili verbalne seksualne ponude itd.

– napadi na kvalitetu životne i radne situacije – nedodjeljivanje radnih zadataka žrtvi, oduzimanje svih zadataka na radnome mjestu, dodjeljivanje besmislenih zadataka, dodjeljivanje zadataka daleko ispod pravog znanja/kvalifikacije ili dodjeljivanje zadataka koji nadilaze kvalifikaciju žrtve s ciljem da je se diskreditira, podmetanje ili falsificiranje dokumenata

– napadi na zdravlje – prisiljavanje na radove koji oštećuju zdravlje, prijetnja fizičkim nasiljem, tjelesno zlostavljanje, uzrokovanje troškova da bi se naškodilo žrtvi, počinjavanje fizičke štete u domu ili na radnom mjestu osobe i seksualni napad.

Posljedice mobinga

Posljedice mobinga kod žrtve uglavnom obuhvaćaju simptome ili skup simptoma/sindrom koji se očituje kroz osjećaj demotiviranosti za rad, smanjenje radne produktivnosti, gubitak samopoštovanja i samopouzdanja i slično. Osim same žrtve, posljedice se odražavaju i na žrtvinu obitelj i blisko okruženje pri čemu se u slučaju gubitka posla i težih oboljenja u pitanje dovodi egzistencija cijele obitelji.

Treba istaknuti da posljedice pogađaju i cjelokupno radno okruženje u kojem žrtva radi. Učinak mobinga na radno okruženje ponekad je posljedica toga što drugi zaposlenici ne reagiraju na mobing jer ga nisu svjesni ili ga toleriraju. No, izostanak reakcije uglavnom dovodi do nezdrave radne klime, povećanja bolovanja te smanjenja radne produktivnosti, a što može nepovoljno djelovati na produktivnost cijele firme.

Iz navedenog je vidljivo da je riječ o lančanoj reakciji širenja posljedica mobinga od žrtve prema obitelji, drugim zaposlenicima pa tako i društvu u cjelini. Društvo će u situacijama mobinga trpjeti tako što će rasti troškovi liječenja, utjecat će se na mirovinski sustav, dovest će do većih troškova kod parnica i radnih sporova i slično.

mobing

Preuzeto s: www.sindikat-preporod.hr

Gdje zatražiti pomoć ako znam za slučaj/eve mobinga?

Upravo zbog navedenih posljedica i drugih rizika koje izloženost mobingu donosi pojedincu i društvu  trebamo na vrijeme reagirati i zatražiti pomoć.

Ako ste čitajući članak primijetili da se kod vas neke od opisanih situacija pojavljuju na radnom mjestu ili ste se prisjetili nekog prijatelja/prijateljice koji vam često opisuju slične situacije tada preuzmite stvar u svoje ruke i zatražite pomoć. Pomoć za početak možete zatražiti od prijatelja, roditelja, člana obitelji ili druge bliske osobe tako da mu/joj opišete situacije za koje mislite da su primjer mobinga i da zatražite što objektivnije mišljenje o tome. Osim toga, možete razgovarati s kolegom u kojeg imate povjerenje i raspraviti o toj situaciji. Ako ste time potvrdili svoje sumnje ili ste već na samom početku znali da je riječ o mobingu tada pomoć u obliku pravnog savjetovanja možete dobiti u Pravoj klinici Pravnog fakulteta u Zagrebu. Osim Klinike, osnovana je i Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga – Mobbing.

Neovisno o tome jeste li vi sami žrtva mobinga ili poznajte nekog tko je žrtva mobinga potičemo vas da o tome otvoreno razgovarate s osobom od povjerenja, da zatražite pomoć jer vas kao žrtvu mobinga štiti i Hrvatsko zakonodavstvo (Kazneni zakon, Zakon o radu i Zakon o suzbijanju diskriminacije). Pri tome nemojte okrivljavati sebe ili drugu osobu koja je žrtva mobinga jer nitko nije odabrao biti žrtva zlostavljanja, a osobito ne zlostavljanja na radnom mjestu.

Korištena literatura:

Pražetina Kaleb, R. (2012): Oblici mobinga i sudska zaštita žrtava mobinga. Policija i sigurnost. Zagreb. 21 (4). 823-836.

Vinković, M.: Priručnik o diskriminaciji i mobbingu na radnom mjestu (https://mobbing.hr/pravo-na-rad-bez-mobbinga/wp-content/uploads/pdf/mobbing_prirucnik.pdf )

Objavljeno: 26/11/2018

Koliko ti se naš članak svidio?

[Total: 0    Average: 0/5]
Ako imaš dodatnih pitanja ili ti nešto nije dovoljno jasno, obrati nam se ovdje ili u komentaru ispod teksta!

P.S.
Lajkaj nas na fejsu!

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *