Svi oko nas stalno govore o zdravlju, bolestima, zaštiti zdravlja, odlascima k liječniku, o liječenju raznim lijekovima… No, nismo baš sigurne govori li se o mentalnom zdravlju. Stoga si postavljamo pitanje koliko mladih je upoznato s pojmom mentalno zdravlje, odnosno koliko mladih zna što taj pojam znači, što obuhvaća mentalno zdravlje, je li ono važno za mlade, koji su oblici tretmana dostupni u RH u sklopu zdravstvenog sustava itd. Sve one koji žele saznati nešto više o navedenim područjima te one koji putem raznih testova žele ukratko provjeriti svoje mentalno zdravlje, potičemo da odgovore i testove potraže u nastavku članka.

Što znači pojam mentalno zdravlje?

Pojam mentalno zdravlje predstavlja vrstu zdravlja koje obuhvaća tri elementa: emocionalnu, socijalnu i psihološku dobrobit. Drugim riječima, mentalno zdravlje utječe na način na koji mi razmišljamo, kako se osjećamo i kako se ponašamo. Uz navedeno, o našem mentalnom zdravlju ovisi koliko ćemo se dobro nositi sa stresom, kako ćemo se povezati s drugim ljudima te kakve ćemo izbore/odluke donositi tijekom života. Kao što možete vidjeti, mentalno zdravlje utječe na nas i na značajne elemente u našem svakodnevnom životu (npr. odnosi s drugima), a navedeni elementi su konstantno prisutni u našim životima. To dovodi do zaključka da je mentalno zdravlje jako važan dio našeg života u periodu od djetinjstva, adolescencije, pa sve do odrasle dobi.

Doba adolescencije je ključno razdoblje u životu tijekom kojeg je poželjno da mladi stvaraju i „vježbaju“ socijalne i emocionalne vještine koje imaju značajan utjecaj na njihovu dobrobit u području mentalnog zdravlja. U tom pogledu, socijalne i emocionalne vještine obuhvaćaju elemente poput razvijanja vještina nošenja sa stresom i rješavanja problema, razvoj interpersonalnih vještina, usvajanje zdravih navika kao što su redovito vježbanje i redovito spavanje, razvoj vještina samoregulacije, odnosno upravljanja vlastitim emocijama… Kako bismo što kvalitetnije i cjelovitije razvili navedene vještine poželjno je da adolescenti dobivaju podršku iz različitih okruženja među kojima je najvažnija obitelj, a potom škola, vršnjaci i šira zajednica.

mentalno zdravlje

Preuzeto s: www.innovationfactory.ca

Rizični čimbenici koji utječu na mentalno zdravlje

Razdoblje adolescencije je period u kojem su mladi izloženi najvećem broju rizičnih čimbenika koji mogu (ne)povoljno djelovati na njihovo mentalno zdravlje. Kao što sama logika nalaže, ako su mladi izloženi većem broju rizičnih čimbenika to znači da postoji veći potencijal da će oni u većoj mjeri negativno utjecati na njih.

Rizični čimbenici koji se u tom pogledu pojavljuju su uglavnom vezani uz stres koji se pojavljuje vezano uz prilagodbu vršnjacima, želju za što većom samostalnošću, stres vezan uz istraživanje seksualnog identiteta i slično. Osim stresa, značajan učinak na mentalno zdravlje mladih imaju i mediji koji posredno vrše svojevrsan pritisak i utječu na percepciju mladih u odnosu na njihov život, očekivanja i planove za budućnost. Uz navedeno, svakako treba istaknuti i izloženost nasilju (između roditelja, vršnjaka…), socioekonomske probleme (siromaštvo, niski prihodi, loši uvjeti stanovanja/života, općenito loša kvaliteta života…), diskriminaciju i stigmatizaciju (korisnici socijalnih usluga, osobe s kroničnim bolestima, mladi s poremećajima iz autističnog spektra, mladi s intelektualnim poteškoćama, maloljetne trudnice, siromašni i pripadnici etničkih i drugih manjinskih skupina) i loš ili otežan pristup uslugama i podršci u zajednici.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO, 2018) procjenjuje da 10%-20% mladih u svijetu ima poteškoća u području mentalnog zdravlja te ističu probleme vezane uz nedostatak kvalitetnog dijagnosticiranja i liječenja tih problema. Razlozi zbog kojih problemi u području mentalnog zdravlja nisu dijagnosticirani i liječeni uglavnom se vežu uz nedostatak znanja, informacija i svijesti o važnosti mentalnog zdravlja te stigmatiziranost kod osoba koje zatraže pomoć. Upravo zbog navedenih razloga pišemo ovaj članak i nadamo se da ćete neke od informacija upamtiti i time potencijalno spriječiti i pomoći nekom ukućanu/prijatelju/susjedu/vršnjaku u nošenju s poteškoćama i rizicima koji mogu ugroziti njihovo mentalno zdravlje.

Vrste problema mentalnog zdravlja

Nastavno na rizične čimbenike za razvoj problema u području mentalnog zdravlja donosimo neke glavne kategorije/vrste problema mentalnog zdravlja, a sve to kako biste bolje razumjeli ovu temu.

Emocionalni problemi – uglavnom se javljaju tijekom razdoblja adolescencije pri čemu su najzastupljeniji problemi depresija i anksioznost, nakon kojih slijede pretjerana razdražljivost, ljutnja i frustracija; ti simptomi se mogu preklapati i dovesti do brzih i neočekivanih promjena raspoloženja te emocionalnih ispada; kod nekih se mogu javiti i fizički simptomi poput boli u želucu, mučnine i glavobolje

Poremećaji hranjenja – uobičajeno se javljaju tijekom adolescencije i rane odrasle dobi te su zastupljeniji među ženama. Obuhvaćaju bulimiju, anoreksiju i poremećaje prejedanja. Anoreksija i bulimija obuhvaćaju ponašanja vezana uz pretjeranu brigu o hrani, tjelesnoj težini i figuri/izgledu tijela te ponašanja kao što su pretjerano vježbanje i povraćanje, dok je za prejedanje specifično pojačano unošenje hrane u organizam. Osobe koje imaju poremećaj prejedanja mogu osjećati tjeskobu ili krivnju zbog prejedanja. Poremećaji hranjenja štetni su za zdravlje te se mogu pojaviti u kombinaciji s depresijom, tjeskobom i zlouporabom tvari (ovisnošću).

Psihoze – simptomi psihoze uglavnom se pojavljuju u kasnoj adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te mogu obuhvaćati halucinacije (slušne i vidne) i zablude (netočna uvjerenja). Psihoza može imati značajan negativan utjecaj na svakodnevno funkcioniranje mladih i njihovo obrazovanje.

Samoozljeđivanje i suicid – samoozljeđivanje može rezultirati suicidom, dok pokušaji samoubojstva mogu biti impulzivni ili povezani s osjećajem beznađa ili usamljenosti.

Rizična ponašanja – veliki broj rizičnih ponašanja pojavljuje se u doba adolescencije, a obuhvaćaju rizično seksualno ponašanje, zlouporaba droga i alkohola itd. Rizična ponašanja mogu se pojaviti uslijed smanjenih ili nerazvijenih sposobnosti upravljanja vlastitim emocijama, sklonosti ka preuzimanju rizika, izloženosti nasilju… Mladi se uključuju u rizična ponašanja i uslijed lošeg nošenja s problemima mentalnog zdravlja te drugih razloga koji mogu negativno utjecati na mentalnu i fizičku dobrobit adolescenata i mladih.

Uz navedene vrste problema mentalnog zdravlja pojavljuju se i mnoge druge skupine i podskupine problema.

mentalno zdravlje

Preuzeto s: www.static1.squarespace.com

Ako niste sigurni imate li problema s mentalnim zdravljem ili sumnjate da netko od vaših prijatelja/članova obitelji/poznanika ima tih problema, u nastavku donosimo nekoliko znakova narušenog mentalnog zdravlja:

  • Previše ili premalo jedete/spavate
  • Udaljavate se/povlačite od ljudi i više ne sudjelujete u aktivnostima u kojima inače sudjelujete
  • Imate osjećaj iscrpljenosti/niske razine energije
  • Osjećaj kao da je sve nevažno
  • Doživljavate neobjašnjive bolove
  • Osjećate se bespomoćno ili beznadano
  • Konzumirate cigarete, alkohol ili droge više nego inače
  • Osjećate se neuobičajeno zbunjeno, ljutito, zabrinuto, uplašeno, zaboravljivi ste
  • Ulazite u verbalne i fizičke sukobe s prijateljima i obitelji
  • Doživljavate promjene u raspoloženju koje utječu na vaš odnos s drugima
  • Uporno vam se javljaju neke misli i sjećanja kojih se ne možete „riješiti“
  • Razmišljate o tome kako da naudite sebi ili nekome drugome
  • Ne možete više obavljati svakodnevne zadatke kao što su odlazak u školu, na posao, briga o braći i slično …

Ako pronalazite sebe ili nekoga koga poznajete u ovim opisima, tada svakako razgovarajte s odraslom osobom od povjerenja npr. roditeljima, članovima obitelji, profesorima, trenerom i slično te im iskreno recite kako se osjećate, što vas točno muči i zamolite ih da vam pomognu oko traženja stručne pomoći. U slučaju da nemate osobu od povjerenja tada pokušajte sami ili uz pomoć prijatelja potražiti pomoć kod stručnjaka kao što su psiholog, socijalni pedagog, pedagog, socijalni radnik, liječnik i drugi stručni djelatnici školskih i zdravstvenih ustanova.

Prepoznavanje i tretman problema mentalnog zdravlja

Razdoblje adolescencije je ključno doba u kojem bismo trebali što ranije prepoznati potrebe i probleme mladih i reagirati na njih. Kod reagiranja na probleme u području mentalnog zdravlja poželjno je voditi se idejama kao što su izbjegavanje pretjerane terapije lijekovima, izbjegavanje institucionalizacije, davanje prioriteta oblicima pomoći i liječenja koji ne obuhvaćaju samo lijekove te poštivanje prava djece i mladih zajamčenih Konvencijom o pravima djeteta i drugim pravnim aktima koje je RH potpisala i ratificirala.

U tom pogledu Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” provodi programe, odnosno savjetovanja usmjerena prema zaštiti mentalnog zdravlja djece i adolescenata te provodi rad s obiteljima i odgojno-obrazovnim ustanovama. Uz navedeno, Zavod provodi savjetovanja, dijagnostiku, edukacije, terapiju i skrb o djeci i mladima s rizičnim ponašanjem/problemima u ponašanju/problemima u području mentalnog zdravlja. Kako bi se problem što bolje i kvalitetnije riješio, važno je na vrijeme reagirati, informirati se i zatražiti pomoć. Zavodu se možete javiti na broj telefona 01/3830-088, radno vrijeme je ponedjeljkom, srijedom i petkom u vremenu od 8,00 do 16,00h, a utorkom i četvrtkom u vremenu od 12,00 do 20,00h. Posjetiti ih možete bez uputnice na adresi Remetinečki gaj 14, uz prethodnu telefonsku najavu. Dodatne informacije o radu Zavoda u području mentalnog zdravlja možete pronaći OVDJE.

Oni koji su zainteresirani za provjeru vlastitog mentalnog zdravlja u pojedinom području i znaju engleski jezik ili svoje razumijevanje mogu proširiti korištenjem prevoditelja/rječnika potičemo da riješe barem neki test na linku. Ako niste sigurni koji test odabrati, na istom linku, ispod testova, možete pronaći kratki opis svakog od njih i temeljem toga procijeniti koji bi bio najbolji za vas.

mentalno zdravlje

Preuzeto s: www.paho.org

Kako se nositi sa simptomima iz dana u dan?

Za kraj donosimo nekoliko savjeta kako se nositi sa simptomima i kako si pomoći u nošenju sa izazovima prihvaćanja simptoma i problema mentalnog zdravlja.

Prihvatite svoje osjećaje – osobe koje imaju problem, članovi njihove obitelji, partneri i drugi često ignoriraju simptome postojećih problema, okupirani su razmišljanjem o tome što će drugi reći (boje se stigme i negativnih komentara), previše razmišljaju o uzrocima tih problema i slično. Riječ je o potpuno prihvatljivim mislima, osjećajima i prihvatljivom ponašanju s kojima se susreću gotovo sve osobe s problemom u području mentalnog zdravlja i njihove obitelji. Takve misli i promišljanja događaju se gotovo svima, tako da niste jedini, niste sami. Međutim, pomoći si možete na način da se informirate o postojećem problemu putem interneta, da razgovarate s liječnicima, upitate ih sve što vas zanima, razgovarate s prijateljima i drugim članovima o obitelji o problemima koji vas muče… Navedenim i sličnim metodama možete si stvoriti uvjete za dobivanje podrške i lakše nošenje s problemom.

Nošenje s neobičnim ponašanjima – osobe s problemima mentalnog zdravlja često se susreću s različitim ponašanjima koja variraju od tihe i povučene osobe, do osobe koja plače i tjeskobna je ili pak ima ispade bijesa. Navedena i njima slična ponašanja mogu ometati samu osobu s problemom kao i ostale članove obitelji. Stoga potražite pomoć, informirajte se kod liječnika, ispričajte mu o svojim neobičnim ponašanjima, tražite smjernice i upute za nošenje s time i posredno si olakšajte nošenje s problemima u području mentalnog zdravlja.

Uspostavljanje mreže podrške – iako možda zvuči čudno, mreža podrške je za svaku osobu vrlo važna, neovisno o tome ima li ona probleme u području mentalnog zdravlja ili ne. Prema tome, potražite podršku, suosjećanje i riječi utjehe od strane članova vaše obitelji, prijatelja, partnera, profesora i drugih značajnih osoba. Ako procjenjujete da od navedenih ne možete dobiti podršku iz nekih vama znanih razloga, tada pokušajte podršku dobiti kroz različite grupe za podršku osobama s problemima u području mentalnog zdravlja (putem interneta ili neposrednim susretima u dnevnim bolnicama, udrugama…). Sudjelovanje u takvim grupama može vam olakšati situaciju jer ste okruženi osobama koje imaju isti ili sličan problem, te iste osobe vam mogu svojim primjerima i iskustvima pomoći da lakše prihvatite i bolje se nosite s postojećom situacijom.

Tražite stručnu pomoć i podršku – stručna pomoć, podrška i savjeti koje će vam stručnjaci dati uvelike mogu pomoći osobama i obiteljima osoba s problemima. Može se dogoditi da će traženje „odgovarajućeg“ terapeuta biti malo dulji proces. No, to ne znači da od stručne pomoći trebate odustati, već budite strpljivi, suradljivi i uporni u traženju terapeuta/stručnjaka koji će najbolje odgovarati osobi kojoj se pomoć pruža.

Dajte si vremena – rezultati i pozitivne promjene ne mogu se dogoditi preko noći, isto kao što se simptomi problema mentalnog zdravlja nisu pojavili preko noći. Prema tome budite uporni, ustrajte i trudite se postići ono najbolje za sebe. Članovi obitelji/partneri/prijatelji i drugi pružatelji podrške također trebaju imati vremena za sebe i ostvarivanje svojih planova/ciljeva jer će time stvoriti kod sebe veći kapacitet za suosjećanje, strpljenje te će se na taj način opskrbiti novom motivacijom i voljom za daljnji rad.

Sumirajući, potičemo vas na to da bude svjesniji sebe, svoga zdravlja i mentalnog stanja, da se povezujete s članovima obitelji, prijateljima i lokalnom zajednicom, da otvoreno razgovarate o problemima s kojima se susrećete, neovisno o tome jesu li oni vezani samo uz mentalno zdravlje ili obuhvaćaju i neka druga područja te da prije svega budete spremni pomoći sebi i drugima da se lakše i bolje nose s problemima koji ih okružuju. Budite svjesni, aktivni i trudite se pomagati drugima.

 

Korištena literatura:

https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/adolescent-mental-health

https://screening.mentalhealthamerica.net/

 

Objavljeno: 06/05/2019

Koliko ti se naš članak svidio?

[Total: 0    Average: 0/5]
Ako imaš dodatnih pitanja ili ti nešto nije dovoljno jasno, obrati nam se ovdje ili u komentaru ispod teksta!

P.S.
Lajkaj nas na fejsu!

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.