Tessa: Kako da se ponasam prema tati i bratu,ako me oni stalno vrijedaju i ne razumiju me..ne dopustaju mi da im kazem sta me muci..vec me stalno ponizavaju i deru se na mene? ?

Draga Tessa,

Žao nam je što kažeš da te tvoja obitelj ne razumije i što smatraš da im ne možeš reći što te muči. Vjerujemo da je grozno biti okružena ružnim riječima, dernjavom i nerazumijevanjem i to od strane članova tvoje obitelji. Loša komunikacija često dovodi do narušenih odnosa između članova obitelji, što dugoročno nije dobro ni za koju obitelj. Stoga pohvaljujemo tvoj prvi korak, a to je traženje pomoći i savjeta, što je jako hrabro. S obzirom da nemamo detaljnijih informacija o situaciji u tvojoj obitelji, odnosima unutar obitelji i slično, ne možemo ti konkretno napisati što bi im morala reći ili kako bi se trebala ponašati prema njima.

No, jedno je sigurno, a to je da uvijek postoje neki alternativni, neizravni načini putem kojih možeš izraziti svoje misli, dojmove i osjećaje, a da se pritom ne izlažeš izravnoj komunikaciji.  Jedan od takvih načina je pisanje pisma. Vjerojatno se pitaš kako to da baš pismo? Pisanjem pisma izbjegavamo izravan kontakt licem u lice, dajemo sebi vremena da napišemo sve ono što nas muči i što nam predstavlja problem, a možemo ga sastavljati i kroz više dana. Na taj način pismo možemo iščitati više puta, izmijeniti ga, dodavati/izbacivati nove elemente i slično. Važno je da ga pišemo iskreno, da opišemo način kako cjelokupna situacija na nas djeluje, što bismo željeli promijeniti i kako bi ta promjena utjecala na nas (primjerice: bolje bi se osjećala, ojačalo bi tvoje samopouzdanje…). Kad odlučimo da je pismo gotovo i spremno za predaju osobi/ama kojima je namijenjeno, tada ga možemo ostaviti na nekom njima vidljivom mjestu. Ukoliko se brineš reakcije na pročitano pismo, tada možeš iskombinirati, ukoliko je to moguće, da recimo dio dana provedeš kod prijateljice, u šetnji prirodom, na izletu, izvannastavnim aktivnostima i slično. Važno je dati vremena osobi, kojoj je pismo namijenjeno, da razmisli o napisanom i da ju prođu početne  emocije. Kasnije, kad se vratiš kući, možete „hladne glave“ o svemu popričati. 

Također, navela si da imaš problema koji te muče. Savjetujemo ti da, ako je to moguće, u vezi njih popričaš s nekom jako dobrom prijateljicom. Moraš imati na umu da na ponašanje drugih ponekad ne možemo previše utjecati jer ne možemo znati što druga osoba u tom trenutku misli. Ono na što možemo utjecati jest kako ćemo mi reagirati na nečije ružne riječi i na što ćemo u tom trenutku pomisliti. Većinu vremena kada nam netko uputi ružnu riječ mi pomislimo kako je to istina i osjećamo se povrijeđenima. Kao reakcija na to počinju nas obuzimati  jake emocije te reagiramo npr. tako što se počnemo derati na drugu osobu ili plakati. U tim situacijama najgore što možeš napraviti jest uzvratiti istom mjerom (deranjem, vrijeđanjem) jer se time samo pojačava već prisutna loša komunikacija.

Loša komunikacija često predstavlja izvor ostalih problema, stoga ponekad nije važan samo sadržaj koji upućujemo sugovorniku, već i način na koji mu se obraćamo. Svi mi volimo da nas se čuje i razumije. Ako se tvoj sugovornik u razgovoru osjeća ugodno, razgovor bi mogao krenuti u boljem smjeru. Pritom bi ti mogle koristiti još neke od tehnika koje se koriste, a to su, uz već spomenute ja-poruke (tehnika pisma!), parafraziranje i reflektiranje.

Ja poruke 
nam pomažu da se zauzmemo za sebe i zaštitimo svoja prava, a da pritom ne povrijedimo osobu do koje nam je stalo. Najjednostavnije ih je prikazati pomoću formule. Formula ja-poruka: PONAŠANJE (opis ponašanja koje nam smeta) + OSJEĆAJ (kako se zbog njega osjećamo) + POSLJEDICA (kakve posljedice ono za nas uzrokuje) + PRIJEDLOG (kakvu promjenu želimo).

npr. Kada kasniš na dogovor, ja se osjećam tužno. Moram ovdje sama stajati. Molim te da mi se ubuduće javiš ako misliš da ćeš zbog nečeg kasniti.

Parafraziranje se odnosi na to svojim riječima ponavljamo ono što smo čuli od druge osobe i na taj način provjeravamo jesmo li dobro shvatili što nam pokušavaju reći. Tada naš sugovornik ”vidi” da ga slušamo, a ima i priliku objasniti nam nešto ako vidi da nismo dobro shvatili.

 npr. Osoba 1: Moja sestra želi dovesti još jednu mačku u kuću,no mene već počinju živcirati sve te dlake.

          Osoba 2: Ako sam te dobro razumjela, ne želiš da tvoja sestra dovede još jednu mačku u kuću?

Reflektiranjem također ponavljamo sugovornikove riječi, ali tome dodajemo i emociju koju smo primijetili kod te osobe. Na taj način sugovornik ”vidi” da razumijemo kako se on osjeća zbog toga što mu govorimo.

 npr. Osoba 1: Marko nije mogao doći na moj rođendan ovaj vikend 🙁

        Osoba 2: Vidim da si tužna jer Marko nije došao na tvoj rođendan.

Bitno je i da ti sama shvatiš koje tvoje ponašanje ih ljuti ili im smeta kako bi i oni dobili povratnu informaciju da si to primijetila. Isto tako, ako te ponižavaju, pokušaj im otvoreno, mirnim tonom reći kako ti nije ugodno slušati ponižavajuće izjave. Ako saznaš koje ih tvoje ponašanje ljuti, otvoreno ih pitaj što u vezi njega možeš promijeniti.

Druga mogućnost koja ti se nudi jest da se javiš nekoj od Udruga/organizacija koje se bave pružanjem pomoći mladima. Jedno od savjetovališta kojem se zasigurno možeš obratiti jest Savjetovalište Luka Ritz http://www.savjetovaliste.hr

Lijep pozdrav od tima Podrži me! 🙂

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *