Ispitni rokovi, ima li što gore tijekom studija?! Zasigurno se veliki broj vas dosad susretao s problemima vezanim uz učenje i organizaciju vremena za vrijeme ispitnih rokova. Oni koji su studenti prvih godina, odnosno brucoši vjerojatno ne mogu ni zamisliti o čemu je riječ. Pa kako bismo olakšale učenje i polaganje ispita za vrijeme rokova, u nastavku donosimo nekoliko savjeta.

Pregled i organizacija ispitnih rokova

ispitni rokovi

Preuzeto s: www.blogspot.com

Na samom početku vrlo je važno preuzeti ili kreirati tablicu ispitnih rokova. Neki fakulteti tablice objavljuju na službenim stranicama, neki ih šalju na službene e-mail adrese, a neki ih uopće ne kreiraju. Ako je vaš fakultet u posljednjoj skupini tada savjetujemo da posjetite Studomat, pregledate ispitne rokove i potom sami kreirate tablicu s rokovima. Ono što možete primijetiti odnosi se na to da su neki ispiti stavljeni na isti dan, a nekad i u isto vrijeme. Prije nego počnete dizati paniku provjerite trebate li iz nekog od tih kolegija doći samo na upis ocjene ili po potpis ili je doista riječ o ispitu. Ako je doista riječ o 2 ispita pri čemu su primjerice oba usmeni ispiti, tada odredite na koji ćete izaći u prvom terminu. Također možete razgovarati s kolegama s godine i predložiti da se jedan od termina pomakne (bilo u danu ili satu izvođenja). Ako se kolege s godine slože s tim, predlažemo da pošaljete e-mail nositelju kolegija s osvrtom na problem i prijedlogom za njegovo rješavanje. Nekad će vam profesori izići u susret i pomaknuti ispit, a nekad ne. No, u svakom slučaju vas ohrabrujemo na to da komunicirate s kolegama na godini glede problema vezanih uz termine ispita i da pokušate dogovoriti s profesorima neke promjene, jer ako samo pokušate nemate što izgubiti (ispit može ostati u terminu kako je i bio), već možete samo dobiti (novi termini koji svima ili većini odgovara).

Komunikacija s kolegama s viših godina

Ispitni rokovi

Preuzeto s: www.mojfaks.com

Prije nego konačno odlučite kad ćete na koji ispit izaći, savjetujemo da kontaktirate kolege s viših godina kako bi vam dali neke savjete glede vremena potrebnog za pripremu određenog ispita. Potencijalna opasnost koja ovdje postoji odnosi se na to da ste možda baš pitali nekoga tko je kampanjac ili kome ocjene nisu toliko važne i slično. Stoga informaciju koju dobijete pokušajte provjeriti kod još nekih studenata viših godina. Također uzmite u obzir da svatko od nas ima neki svoj stil učenja i da je nekome potrebno više, a nekome manje vremena da nauči isto gradivo i slično. No, informacije poput: to je dosta težak ispit, dobro se pripremi, prođi kroz svu obaveznu literaturu ili od obavezne literature najvažnije su ove knjige, ili s druge strane dovoljne su ti samo prezentacije i slično nikad nisu na odmet. Nakon što dobijemo informacije tog tipa, moramo provjeriti kako mi stojimo s tim što trebamo naučiti. Tu je najvažnije da sami kod sebe procijenimo koliko bi nam trebalo da naučimo neko gradivo, što naravno ovisi o tome koliko je velika ispitna literatura te koliko smo se do sad upoznati sa sadržajem tog kolegija. Te procjene donose se individualno, uzimajući u obzir svoje kapacitete za pamćenje i brzinu učenja, kao i želju za određenom ocjenom.

Ispitni rokovi: prijava ispita 

Ispitni rokovi

Preuzeto s: www.wiki.srce.hr

Nakon što ste odlučili kad ćete izaći na koji ispit, vrlo je važno taj ispit i prijaviti. Prijave se vrše putem Studomata i zbog toga je vrlo važno pravovremeno prijaviti ispit. Odnosno, ispit koji želite polagati primjerice u ponedjeljak, morate prijaviti najkasnije u petak do 12:00 jer nakon toga prijave nisu moguće. Ako se ispit polaže u srijedu, tada ga najkasnije morate prijaviti u utorak do 12:00, a isto se odnosi i na odjavu ispita. Odjava ispita jednako je važna kao i prijava ispita. Odnosno, ako procjenjujete da niste dovoljno naučili i da ne želite izaći na ispit, vrlo je važno da taj ispit onda odjavite. Zašto je to važno? Upravo zbog toga što ako ostavite prijavljen ispit i na njega ne izađete profesor će vam upisati da niste došli. Ako izađete na ispit i padnete, tada vam se u studomat upisuje pad. U oba slučaja ste izgubili jedan rok, odnosno tijekom jedne akademske godine možete određeni broj puta izaći na neki ispit. To znači da nije baš poželjno prijavljivati ispite i ne izlaziti na njih ili izaći „turistički“ (da vidim kakva su pitanja) jer time gubite jednu od ograničenih broja mogućnosti za polaganje ispita u toj akademskoj godini. No, ako vam se dogodi da padnete ispit, zaboravite izaći na njega ili ga ne odjavite pravovremeno, svijet neće propasti. Shvatite to samo kao još jedan oblik učenja i snalaženja u studentskim vodama, ali i mogućnost da drugi put bolje naučite.

Organizacija prostora i nabavka potrebnih materijala

ispitni rokovi

Preuzeto s: www.zadarskilist.hr

Za početak valja naglasiti kako bi bilo dobro da si nađete neki kutak, mjesto za učenje. Naravno potreba za tim razlikuje se kod svakog od nas, nekome posebno mjesto za učenje uopće nije potrebno dok nekima je. Ako živite u studentskom domu, neka od mjesta za učenje mogu biti učionica, hodnik ili knjižnica na fakultetu i slično. Nakon što ste pronašli svoj kutak za učenje, uredite ga baš onako kako vam odgovara. Ovisno o tome kakve smo osobe takav nam je i prostor za učenje. Nekima je možda jako važno da je sve oko njih pospremljeno i na svojem mjestu kako bi se mogli koncentrirati na učenje, dok drugima to uopće nije važno jer je njihov prepoznatljivi stil „kreativni kaos“. Kako ćete urediti prostor za učenje ovisi o vama, no ono što je najvažnije da se prije učenja opremite potrebnim materijalima poput: skripti, prezentacija, istraživanja ili knjiga, markera, post-it papirića, ravnala, kalkulatora, kemijskih, bojica, flomastera, spajalica, praznih papira… i sličnim stvarima za koje smatrate da su vam potrebne pri učenju.

Red, rad i disciplina

Ispitni rokovi

Preuzeto s: www.licdn.com/

Kako biste što kvalitetnije i svrsishodnije iskoristili vrijeme za učenje, napravite si raspored po kojem planirate raditi, odnosno učiti. Neki vole taj raspored imati na papiru, nekima je dovoljno da ga „kreiraju“ u glavi, dok drugi vole raditi spontano, što je isto tako dobro jer svi smo različiti. Ovisno o tome koji ste tip osobe, tako postupite. No, ono što je važno odnosi se na to da se približno pridržavate onog što ste planirali za taj dan ili tjedan, kako biste uspjeli sve obaviti na vrijeme i uz što manju dozu stresa. Neke od savjeta kako što bolje učiti i naučiti pronađite u našim ranije objavljenim člancima ( Kako uspješno učiti i naučiti I ; Kako uspješno učiti i naučiti II. dio ; Organizacija vremena uz aplikacije). Uz sve navedeno vrlo je važno u dnevni raspored uključiti i vrijeme za spavanje. Iako to možda zvuči smiješno, neki studenti su skloni ne spavati ili minimalno spavati, što definitivno nije dobro za organizam kao ni za pamćenje i učenje. Ponekad si tijekom ispitnih rokova ne možemo priuštiti spavanje onoliko dugo koliko inače spavamo, ali potrebno je pronaći neku minimalnu satnicu koja nam je potrebna da bismo se ujutro probudili koliko toliko odmorni i da izdržimo cijeli dan. Minimalna satnica ovisi o pojedincima, jer nekima je potrebno više, a nekima manje sna. No, ona donja granica koja se svakako ne bi smjela prelaziti iznosi 6-7 sati sna. Također nije loše da tijekom dana malo odmorite, bilo da spavate ili drijemate, svaki oblik odmora je dobrodošao kad vas umor svlada.

Vrijeme je za predah

ispitni rokovi

Preuzeto s: www.studomat.ba

Kako bi vaše učenje bilo što kvalitetnije, važno je ubaciti i nekoliko pauza, kao i vrijeme potrebno za obroke. Ispitni rokovi, intenzivan tempo učenja, stres i sve popratne stvari mogu nas jako umoriti, a ujedno i oslabiti (narušavanje imuniteta).  Kako bismo što bolje funkcionirali za vrijeme rokova važno je voditi računa o tome što i kako jedemo. Iako vam prvo padaju na pamet brza hrana, grickalice i slatkiši, vjerujte nam kad vam kažemo da to nije najbolje rješenje. Stoga vam savjetujemo da svoj frižider opremite prije svega zdravim namirnicama koje vam ujedno mogu pomoći u tome da bolje pamtite i da ujedno ojačate svoj organizam. Neke od njih su: cjelovite žitarice (osobito zob), mlijeko i jogurt, orašasti plodovi (osobito orasi), sušeno i svježe voće (osobito borovnice i banane), tamno zeleno povrće (brokula, špinat, kelj, šparoge) i najbolje od svega – tamna čokolada. Razumno je za očekivati da nećete cijelo vrijeme konzumirati samo te namirnice i da ćete posezati za brzom hranom, no isto tako bi bilo dobro da pokušate neke od ovih namirnica uvesti u svoje obroke. Važno je naglasiti da prilikom konzumacije obroka budete usredotočeni samo na obrok, a ne da uz to radite još 100 stvari. Šećeri i slatkiši neizostavni su elementi učenja i nekad nam doista trebaju kako bi nam privremeno podigli razinu energije. No, isto tako moramo biti svjesni da oni nisu jedina stvar koju trebamo jesti jer su nam potrebni i drugi, kvalitetniji izvori energije. Vrijeme potrebno za pripremu obroka iskoristite kao vrijeme za odmor, te nekoliko pauza za odmor ubacite u svoj dnevni raspored. Tijekom pauze pokušajte doslovno „mozak staviti na pašu“. Nastojte razgovarati o temama koje se ne tiču isključivo učenja, otiđite na svježi zrak (prošetajte), pogledajte što ima novog na društvenim mrežama, pogledajte novu epizodu serije, protegnite se, vježbajte i slično. Navedene i njima slične aktivnosti pomažu vam da se malo osvježite i odmorite kako biste bili spremni krenuti s novim učenjem.

Kava naša najdraža

Ispitni rokovi

Preuzeto s: www.gstatic.com

Kava je vjerojatno kod većine studenata neizostavan element tijekom učenja. Ona kao takva ima svoje blagodati, razbuđuje nas i daje nam svojevrsnu „startnu energiju“, kako u svemu pa tako i kod kave nije dobro da je previše konzumirate. Stoga, ako imate izuzetno veliku želju za još jednom kavom, a popili ste više od 2-3 šalice ili pak ne volite kavu, a treba vam neki pokretač, posegnite za čajem. Crni i zeleni čajevi sadrže tein, čiji je učinak na tragu učinka kofeina u kavi. Crni čaj sadrži najviše teina, a u trgovinama ga možete pronaći pod popularnim nazivima: Earl grey ili English breakfast. Osim kave i čaja, veliku ulogu kod boljeg pamćenja igra i hidratacija organizma, odnosno ispijanje vode, stoga ne zaboravite piti vodu.

Dan prije ispita

ispitni rokovi

Preuzeto s: www.studomat.ba

Vjerojatno jedan od najstresnijih dana tijekom ispitnih rokova. Dan u kojem često imamo osjećaj da ništa ne znamo, dan kojeg bismo najradije preskočili ili produljili za još par sati. Kakav god on bio, važno je da u njemu pokušamo ponovno proći kroz cijelo gradivo, odnosno ponoviti ga. To možemo raditi sami ili u društvu kolega, po principu međusobnog ispitivanja, pojašnjavanja nejasnoća i slično. Tijekom dana bilo bi dobro da još jednom provjerite kad je točno ispit i u kojoj dvorani, kako ne biste zakasnili ili došli na krivo mjesto. Te informacije možete pronaći na Studomatu ili možete poslati e-mail profesoru s tim upitom. Osim navedenog, bilo bi dobro da si navečer (ako je ispit u jutarnjim satima) pripremite sve materijale koji su vam potrebni za polaganje ispita, poput: tablica, kalkulatora, tehničke, kemijske olovke i drugih sličnih predmeta koje bi možda mogli ujutro u žurbi i stresu zaboraviti. Ako je riječ o usmenom ispitu, neizostavan element je i index. Također je vrlo važno da si taj zadnji dan pokušamo osigurati minimalno 7 sati sna, kako bismo drugi dan bili odmorni i spremni za polaganje ispita.

Dan ispita

Ispitni rokovi

Preuzeto s: www.jutarnji.hr

Nakon što se probudite i obavite jutarnje rituale, do odlaska na ispit bilo bi poželjno da ponovite one elemente gradiva koje niste mogli zapamtiti ili su vam teže išli. Dolaskom na ispit nastojte biti smireni (koliko je to moguće) i nastojte pozitivno razmišljati. Kao pomoćno sredstvo smirivanja mogu vam poslužiti žvakaće gume ili neka čokoladica ili nešto drugo što vas inače umiruje (slušanje glazbe, pričanje šala, ponavljanje…). Kad dobijete ispit, duboko udahnite i krenite ga rješavati. Ako negdje zapnete, ne možete se sjetiti odgovora, idite dalje, jer na pismenom ispitu uvijek se možemo vraćati na prethodna pitanja. Kad razmišljate o odgovoru pokušajte se sjetiti nekih od memo tehnika koje ste koristili prilikom učenja, pokušajte se sjetiti gdje je to pisalo, kojom bojom je bilo obojeno, na kojoj stranici ste rješavali taj zadatak i slično. Možda vam te tehnike pomognu u prisjećanju sadržaja kojeg ste učili.
I za kraj, želimo vam što uspješnije polaganje ispita uz što manje stresa i što više prolaza!

Objavljeno: 23/1/2017

Koliko ti se naš članak svidio?

[Total: 7    Average: 3.3/5]
Ako imaš dodatnih pitanja ili ti nešto nije dovoljno jasno, obrati nam se ovdje ili u komentaru ispod teksta!

P.S.
Lajkaj nas na fejsu!
PODRŽI ME

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *