Emocionalna inteligencija se kao pojam počela upotrebljavati početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Prilično kasno, zar ne? Mi smo emocionalna bića, no mnogi su smatrali da su emocije nespojive s razumom te da nije moguće na emocije gledati kao nešto na što možemo utjecati, pa tako niti biti emocionalno inteligentni. Emocije su neizostavni dio našeg postojanja. Htjeli mi ili ne, uvijek su tu, bile one ugodne ili neugodne. Uvijek prate naše ponašanje, a treba naglasiti i da emocije nisu dobre ili loše. Loše može biti samo naše ponašanje koje je produkt naših emocija.

Što je emocionalna inteligencija?

Emocionalna inteligencija ima nekoliko definicija. Neke od njih su da je to „skup mentalnih sposobnosti povezanih s emocijama i obradom emocionalnih informacija koje pospješuju logično razmišljanje i inteligenciju, te su njen sastavni dio“ (Salvoley i Mayer).

Emocionalna inteligencija definirana je kao proces prepoznavanja svojih i emocionalnih stanja drugih da bi se efikasnije mogli riješiti eventualni problemi i adekvatno regulirati ponašanje” (Takšić, Mohorić i Munjas).

Isto tako, u literaturi se navodi 5 dimenzija, odnosno skupina temeljnih i povezanih socijalnih i emocionalnih kompetencija. To su:

SAMOSVIJEST – procjena vlastitih osjećaja, vrijednosti, interesa i samopouzdanje

UPRAVLJANJE SOBOM – izražavanje i regulacija vlastitih emocija

SOCIJALNA SVIJEST – empatija, odnosno mogućnost „stavljanja u tuđe cipele“

SOCIJALNE VJEŠTINE – uspostavljanje i održavanje zdravih odnosa s drugim osobama, konstruktivno rješavanje konflikata, odupiranje socijalnom pritisku koje nije željeno

ODGOVORNO DONOŠENJE ODLUKA – povodeći se dobrobiti sebi, drugih i zajednice.

Na temelju toga, pojedinac koji ovlada osnovnim emocionalnim kompetencijama ostvaruje pretpostavke za svladavanje i drugih vještina te tako višestruko povećava svoje šanse za uspjeh. Zbog toga osvijestite važnost emocija….

Ne morate brinuti jer se one razvijaju s godinama i iskustvom, ali treba naglasiti da se socijalno – emocionalne kompetencije mogu naučiti – čitanjem i uvježbavanjem 🙂
Ako netko želi saznati dodatno o tome, slobodno nam se može obratiti.

Emocije, razum

Preuzeto s: studomat.ba

 

Regulacija emocija

Da odmah razjasnimo,  kontrola emocija nije isto kao i potiskivanje emocija. Dok potiskivanje može uzrokovati mnoge probleme poput neshvaćanja od strane drugih ljudi, lošijeg izražavanja vlastitih potreba, nemogućnosti razumijevanja vlastitih emocija, ali i emocija drugih. Isto tako može doći do raznih zdravstvenih problema kao što su depresija, učestale glavobolje, pa i karcinom. Istraživanja nam potvrđuju da ako želimo očuvati svoje fizičko i psihičko zdravlje, moramo izražavati (na adekvatan način i u primjereno vrijeme) sve svoje emocije, razgovarati o njima s ljudima u svojoj okolini, rješavati probleme i situacije koje nam uzrokuju neugodne emocije i što manje tih osjećaja držati i nakupljati u sebi.

Istraživanja na tom području dokazala su kako se uspješnim upravljanjem emocija može poboljšati racionalno razmišljanje, pomoći u ispravnom donošenju odluka kao i potaknuti pojedinca na prihvatljivo ponašanje.

Međutim, treba razjasniti kako regulacija emocija znači prepoznati kako se osjećamo, imenovati ono što osjećamo i na adekvatan način reagirati na temelju te emocije.

Na primjer, ako nas je netko naljutio svojim ponašanjem možemo osjećati ljutnju, razočaranje pa i strah. Neadekvatna i štetna reakcija na osjećaj ljutnje bila bi svađa, impulzivna reakcija i osveta. Adekvatna reakcija, ona koja polazi od regulacije emocije ljutnje je osvještavanje razloga ljutnje, stavljanje u poziciju druge osobe i propitivanje zašto je osoba učinila ono što je učinila, ali i zašto nas to ljuti. Na tragu toga, reflektiramo svoje emocije (podsjetite se što to znači u našem članku na linku: http://podrzi.me/komunikacijske-vjestine-napokon-znam-komunicirati ) i na taj način počinjemo suvisao i konstruktivan razgovor o događaju koji nas je naljutio.

Emocije i Emocionalna inteligencija

Preuzeto s: ladylike.hr

Ponekad je teško regulirati svoje emocije, posebno ako su one snažne, te je lakše regulirati naše misli s obzirom da su misli te zbog kojih se osjećamo na određeni način. Da razjasnimo navedeno, situacija je sama po sebi neutralna i na nama je na koji ćemo je način interpretirati (protumačiti). To znači da će jednaku situaciju koju promatra pet različitih ljudi, interpretirati na pet različitih načina. Naravno, ne mora biti da će je baš svi interpretirati različito, neke stvari će se podudarati, ali shvatiti je mogu na različite načine, posebno ako nisu upućeni o čemu se točno radi. Na temelju te interpretacije (misli koje prate situaciju u našim mislima) javljat će se i različite emocije.

Uviđate li sada što je točno regulacija emocija i emocionalna inteligencija? Postavite sebi pitanja poput: “Kako reagiram na tuđe ponašanje? Na koji način reagiram na svoje emocije – potiskivanjem (za koje smo rekli da nije regulacija) ili regulacijom i osvještavanjem? Reagiram li preburno na tuđe ponašanje, riječi ili razmislim prije realcije? Na kojoj je razini moja emocionalna inteligencija?”

 

Vođenje

emocionalna inteligencija i regulacija emocija

Preuzeto s: mentor.ba

Emocionalna inteligencija je važna i u vođenju. Naime, ako želimo biti dobri vođe u poslovnom okruženju i dokazati se kao dobri vođe, uspjeh je određen upravo emocionalnom inteligencijom. O njoj ovisi na koji se način osoba nosi sa stresom, frustracijama, na koji način regulira svoja loša raspoloženja i emocije te kakva je u interakciji s drugim ljudima. Na temelju jednog istraživanja koje je obuhvatilo velik broj ispitanika, došlo se do podataka kako predviđanje uspješnosti na osnovi kognitivnih sposobnosti ne daje dobra predviđanja o uspješnosti osobe. Pokazalo se kako osobe koje su postigle visoke rezultate na testovima „klasične inteligencije“  nisu u kasnijem životu ostvarile uspjeh. Istraživanje je zapravo pokazalo kako inteligencija sama po sebi ne određuje hoće li osoba biti uspješna i zadovoljna svojim životnim uspjehom, te možemo pretpostaviti kako emocionalna inteligencija ide ukorak s klasičnom inteligencijom.

Emocionalna inteligencija – EQ ne može se mjeriti lako poput IQ, a mi vam donosimo jednostavan test na temelju kojeg možete promisliti o nekim svojim ponašanjima, reakcijama i slično te vidjeti trebate li nešto promjeniti. Testu možete pristupiti ovdje:  http://www.centaruspjeha.com/test-koliki-vam-je-eq-kvocijent-emocionalne-inteligencije/ 

U ovom članku mogli ste prepoznati važnost emocionalne inteligencije i koliko je bitno onu “klasičnu” inteligenciju ispreplesti s emocionalnom. Emocionalna inteligencija nam omogućava bolje razumijevanje naših emotivnih stanja te prepoznavanje tuđih, a uz pomoć toga znat ćemo kada i na koji način pristupiti drugima, riješiti nekih problem ili sukob koji imamo s drugom osobom i to sve uz poštivanje druge osobe.

Objavljeno: 3/4/2017

Koliko ti se naš članak svidio?

[Total: 1    Average: 5/5]
Ako imaš dodatnih pitanja ili ti nešto nije dovoljno jasno, obrati nam se ovdje ili u komentaru ispod teksta!

P.S.
Lajkaj nas na fejsu!
PODRŽI ME

 

Pripremljeno prema:

Ilić, E. (2008). Emocionalna inteligencija i uspješno vođenje.

Takšić, V., Mohorić, T., Munjas, R., (2006). Emocionalna inteligencija: teorija, operacionalizacija, primjena i povezanost s pozitivnom psihologijom.

Munjas Samarin i  Takšić, (2009). Programi za poticanje emocionalne i socijalne kompetentnosti kod djece i adolescenata.

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *