Kako se mijenjamo kroz godine, tako upoznajemo nove ljude i nalazimo se u novim situacijama. Često nas naši poznanici i  roditelji u tinejdžerskoj dobi znaju pretrpavati savjetima, pogotovo nam prepričavati kako je njima bilo dok su bili naše dobi itd. Mnoge od tih savjeta ćemo zaboraviti, odmahnuti rukom smatrajući da nam neće koristiti ili da se ne odnosi na nas. Kasnije shvatimo da su neki od njih bili korisni i da možda neće savjet uvijek biti u trenutku kada se on daje. Donosimo vam 16 savjeta/činjenica za koje smatramo da će vam dobro doći u nekom trenutku 🙂

  1. Pravilo 80/20

Ovo pravilo naziva se još Pareto princip i govori nam o boljoj iskoristivosti vlastitog vremena. Ono nam govori da za 20% uloženog vremena dobivamo 80% njegove vrijednosti.  Ovaj princip se često koristi u ekonomiji gdje se smatra kako 80% prihoda dolazi od 20% klijenata. Kada bi se ovo pravilo preslikalo u našem svakodnevnom životu, 80% našeg prihoda od kojeg živimo dolazi od 20% našeg uloženog rada. Zanimljivo je kako je oko ovog pravila stvoren jedan cijeli životni stil koji se ravna prema njemu i kojeg neki ljudi upotrebljavaju u svakodnevnim aktivnostima.

  1. Parkinsonov zakon

Ovaj zakon govori kako određeni zadatak postaje s vremenom kompleksniji i da njegova složenost ovisi o vremenu kada smo se susreli s njim. Kao primjer možemo uzeti zadatak koji smo odlučili riješiti u tjedan dana. Kako vrijeme odmiče, tako ćemo primijetiti da zadatak postaje teži i više ćemo vremena potrošiti tražeći rješenje za njega. Naravno, trebamo razmisliti kako da dođemo do rješenja nekog problema ili zadatka, ali umjesto da mu posvetimo cijeli dan, savjetuje se da se određenom problemu posveti npr. jedan sat dnevno. Isto tako, umjesto da se posvetimo jednom problemu ili zadatku cijeli tjedan, dovoljno je da ga rješavamo jedan dan. Ne možemo očekivati da će rezultat biti jednako dobar kao da smo se zadatku posvetili cijeli tjedan, ali će omogućiti da se naš um posveti jednoj aktivnosti. Ovo možemo povezati s prethodnim pravilom gdje s 20% aktivnosti dobijemo 80% vrijednosti.

  1. Grupiranje

Zadaci koji su nam dosadni i rutinski znaju nam često zadavati mnogo glavobolje. Prijedlog je da se ti zadaci grupiraju i obavljaju jedni za drugim kako bi ostatak dana imali za aktivnosti koje nas vesele. Tako npr. ako svaki dan moramo pospremiti sobu, napisati zadaću, prošetati psa- prijedlog je da se ti zadaci obavljaju jedan za drugim kako bi se kasnije tijekom dana mogli posvetiti drugim stvarima. Na taj način štedimo vrijeme jer ih ne provlačimo kroz cijeli dan te ih brže obavimo nego što bi to inače napravili.

  1. Prvo daj vrijednost, a potom uzmi vrijednost.
    What-makes-a-good-relationship

    Slika preuzeta s: http://wordpress-01.exnet.iastate.edu/


Budi proaktivan, a ne reaktivan. 
Često postoji ideja o tome da nam treba netko dati nešto ili učiniti nešto za nas prije nego što smo mi učinili nešto za tu osobu. Problem je što mnogi ljudi misle na taj način te se nađu u situaciji gdje ništa ne primaju, ali nikome ni ne daju ništa više za uzvrat. Ako želite povećati vrijednost koju primate ( ljubav, dobrota, mogućnosti,
novac, itd.) , morate povećati vrijednost koju dajete. S vremenom možemo primijetiti kako smo prilično mnogo dobili jer smo mnogo toga i drugima pružili. Bilo bi lijepo kada bismo dobili nešto, a nismo ništa prije toga dali, no to je jako rijetko danas.

Osobe koje su reaktivne vrlo često malo toga rade ili dosta vremena čekaju da se nešto dogodi. Čini se kako smatraju da nije u njihovoj moći utjecati na situaciju ili na događaje u svojoj okolini. Za te osobe vrlo su često potrebni drugi kako bi poduzeli nešto u svome životu, no učinci toga nisu dugotrajni. Proaktivne osobe smatraju kako imaju sve životne konce u svojim rukama. Proaktivan način rješavanja problema je korisniji i osobi štedi vrijeme jer ne čeka da se neka situacija jednostavno dogodi.

  1. Greške i neuspjesi su dobri.

Dok smo bili djeca, činili smo mnoge greške i iz njih smo učili što smijemo, a što ne. Kako smo rasli, mogli smo primijetiti da nam govore kako neuspjesi nisu dobri, kako nije dobro griješiti, treba biti u nekim stvarima bolji od drugih itd. Kako se možemo poboljšati u nečemu ako se to uopće bojimo probati zbog straha od neuspjeha? Iz tog razloga mnogi se ljudi boje upustiti u nove aktivnosti jer se smatra da moraš biti dobar u njima. Nije dovoljno uživati u nekom sportu, društvenoj igri ako nisi dobar ili bolji od drugih u tome. Takve situacije često kod nas izazivaju pasivnost jer očekujemo da će netko bolji od nas biti uspješniji.

Kako su mnogi ljudi uspjeli u životu?

Tako što su mnogo puta griješili i učili iz svojih grešaka i neuspjeha. Nitko nije npr. postao odlučan sportaš bez truda, mnogih neuspjeha i grešaka na kojima je nešto naučio i tako se poboljšao. Ako ne znamo što je loše, nećemo znati niti kako se poboljšati, na što obratiti pozornost, što promijeniti tako da postanemo još bolji. Ključna riječ ovdje je upornost. Trebamo se samo prisjetiti rečenice Thomasa Edisona: „Nisam doživio neuspjeh. Samo sam pronašao 10.000 načina koji ne rade.“

  1. Nemoj biti oštar prema sebi!

Ljudi često odustaju od nekih svojih želja i ciljeva zbog grešaka i neuspjeha koje se dogode na putu. Česti razlog tome je što smo ponekad preoštri prema sebi te smatramo da ako ne uložimo sav trud nećemo uspjeti. Napor je bitan da bi se postigao određeni cilj, ali ne u tolikoj mjeri da se zbog toga kažnjavamo i omalovažavamo.

  1. Zamišljeni dobar odnos s drugom osobom

Upoznavanje novih ljudi zna nam predstavljati pozitivno iskustvo, ali zna biti i vrlo stresno.  Želimo se na prvu drugoj osobi svidjeti te u tim situacijama ne želimo reći nešto glupo. Jedna od tehnika koja se pokazala vrlo učinkovitom je praviti se kao da se nalazimo s jednim jako dobrim prijateljem. Trik je u tome da se zavara um kako bi bili manje nervozni prilikom susreta. Također, možemo razmisliti o tome što bismo pitali osobu ili o čemu bismo s njom razgovarali kako bi bili manje napeti.

  1. Koristite retikularni aktivacijski sustav u svoju korist.

Što je to retikularni aktivacijski sustav? To je dio mozga koji nam omogućava da u svom okruženju izaberemo na što ćemo usmjeriti naše misli. On nam uvijek pomaže da pronađemo ono što u konkretnom trenutku tražimo. Iz tog razloga važno je da se usmjerimo na ono što želimo, a ne na ono što ne želimo. Ako želimo ostvariti svoje ciljeve, važno je da stalno razmišljamo o njima kako bi se i održali u tom smjeru.

  1. Stav mijenja našu stvarnost.

Možemo čuti kako nam drugi govore da je bitno promijeniti ili  imati pozitivniji stav. Često odmahnemo rukom na tu izjavu jer je stav o nečemu ili nekome vrlo teško mijenjati. Istina je takva da mijenjanjem svojeg stava mijenjamo i svoju realnost. Kada promijenimo svoj stav, mijenjamo i našu percepciju i vidimo situaciju u drugačijem svjetlu. Ako imamo negativan stav o nekome, naš um će uglavnom biti fokusiran na to i nećemo dati prostora drugim činjenicama. Stoga je bitno da se ne fokusiramo previše npr. na jednu manu osobe, već da sagledamo stvari na drugačiji način. U tome nam može pomoći i pitanje mišljenja drugih osoba. Svatko razmišlja o istom predmetu na drugačiji način.

 

attitude-happy-smile

Slika preuzeta s: www./truththeory.com

  1. Zahvalnost je jednostavan način da se osjećaš sretnim.

Naravno, lijepo je zahvaliti se na dobiveni poklon, ali ovdje se govori o osjećaju zahvalnosti za stvari koje već posjedujemo, ljude koje imamo u svojim životima i koji nam ga čine ljepšima, situacijama koje smo doživjeli i iskustvo koje smo dobili. Vjerojatno ti nitko nije dao savjet da je osjećaj zahvalnosti koji se osjeća minutu ili dvije dnevno odličan način da se riješimo negativnog raspoloženja. Također, to je jedan od načina da imamo pozitivan stav. Drugi ljudi oko nas će također biti sretni jer su emocije zarazne.

 

  1. Nemojte se uspoređivati s drugima .

Naš ego se stalno želi uspoređivati s drugima. Stalno traži razloge zbog kojeg bi trebali imati dobro mišljenje o sebi („Imam novu majicu!“). Problem nastaje kada nam je vrlo teško ne uspoređivati se s drugima koji imaju više od nas („Marko ima bolju majicu od mene!“). Više se ne osjećamo tako dobro jer dopuštamo drugim stvarima oko sebe da kontroliraju kako se osjećamo. Uvijek je bolji način uspoređivati sebe sa samim sobom. Dobro je s vremenom vidjeti koliko smo daleko dospjeli, što smo sve postigli u životu i koliko smo se promijenili. Možda na prvu ne zvuči baš primamljivo, ali nam pomaže da budemo duže sretniji, nalazimo osobnu snagu u sebi i imao više pozitivnih osjećaja.

 

  1. 80% onoga čega se bojimo neće se nikada dogoditi.

Većina ljudi konstantno strahuje od nekih stvari ili scena koje su zamislili u svojoj glavi, a koje se nikada neće dogoditi. Briga koju smo zbog toga stvorili je gubljenje vremena. Možemo samo zamisliti i pokušati se prisjetiti što smo sve mislili da će se dogoditi, a na kraju se nije niti dogodilo. Naše misli igraju veliku ulogu i mogu nas u mnogočemu spriječiti. Stoga, bitno je koliko puno im pridajemo pažnju i koliko su one uopće realne. Naravno, bilo bi puno bolje kada bi imali češće pozitivnije misli nego one negativne.

 

  1. Ne uzimajte stvari previše ozbiljno.

Kada imamo ispite, neki problem koji nas muči s prijateljem ili natjecanje u sportu, ova rečenica može nam se činiti smiješnom. U sadašnjem trenutku svaki događaj može nam se činiti vrlo važnim. Trebamo si samo postaviti pitanje: Hoće li mi to biti bitno za pet godina? Za godinu dana? Mjesec? Ako uzimamo sebe, svoje misli, osjećaje i ponašanja drugih ljudi previše ozbiljno, to nas može dovesti do nepotrebne patnje. Dakle, trebamo se ponekad i opustiti!

posts-800x400

slika preuzeta s: http://elitedaily.com

  1. Sve zapisuj!

Ovo se ne odnosi samo na školu već i općenito na ideje koje nam padaju na pamet. Često nam zna pasti na pamet neka super ideja, ali smo lijeni zapisati ju. Na kraju vidimo da se netko drugi dosjetio iste ili slične ideje. Ako nam prijeđe u naviku zapisivanje stvari na papir, manje ćemo zaboravljati na dogovorene sastanke, rođendane, preporučene serije ili filmove od naših prijatelja itd. Da Vinci je bio poznat po tome što je svugdje sa sobom nosio bilježnicu u koju je crtao i zapisivao svoje ideje!

 

  1. Postoje mogućnosti u gotovo svakom iskustvu.

U gotovo svakom iskustvu postoje stvari koje možemo naučiti iz njega i pomoću kojeg se možemo dalje razvijati. Negativna iskustva, pogreške i neuspjeh su također nešto iz čega možemo izvući pouku i gdje smo dobili novo iskustvo. Već je prethodno navedeno kako su greške i neuspjesi na neki način dobri jer iz njih učimo nešto sasvim novo. Kad god mislimo da je neko iskustvo negativno, trebamo se zapitati: Vidim li neku priliku u ovome? Što je dobro u ovoj situaciji?

 

Nadamo se da su vam se svidjeli neki od ovih savjeta. Vjerojatno ste mnoge od njih čuli ili su vam bili poznati. Ako jesu, možete zaključiti kako onda doista imaju neku značajnu ulogu i da se ne prenose bez razloga s generacije na generaciju. Ipak, nadamo se da ste nešto novo pročitali. Ako imate još koji savjet koji ste čuli i htjeli bi podijeliti s nama, a nije ovdje naveden, slobodno nam napišite u komentaru.

 

Objavljeno: 24/5/2016

Koliko ti se naš članak svidio?

[Total: 1    Average: 1/5]
Ako imaš dodatnih pitanja ili ti nešto nije dovoljno jasno, obrati nam se ovdje ili u komentaru ispod teksta!

P.S.
Lajkaj nas na fejsu!
PODRŽI ME

preuzeto s http://www.positivityblog.com/index.php/2008/04/02/16-things-i-wish-they-had-taught-me-in-school/comment-page-4/

 

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *